Novo istraživanje: Davanje mobitela djeci prije 13. godine može biti rizično

Nekoliko novih naučnih studija, objavljenih tokom 2025. godine, sve jasnije ukazuje na opasnosti koje rani pristup pametnim telefonima i prekomjerno korištenje ekrana mogu imati na mentalno zdravlje i razvoj adolescenata. Istraživanja sugerišu da postoji veza između ovih faktora i lošijeg kvaliteta sna, povećanog rizika od gojaznosti, slabijih kognitivnih sposobnosti te porasta depresije, anksioznosti i suicidalnih misli, kako prenosi Washington Post.

Rana dob i povećani zdravstveni rizici

Ran Barzilay, istraživač sa Univerziteta u Pennsylvaniji i dječji psihijatar u Dječjoj bolnici u Philadelphiji, analizirao je podatke više od 10.500 djece iz 21 istraživačkog centra u Sjedinjenim Američkim Državama. Rezultati su pokazali da djeca koja su prvi pametni telefon dobila sa 12 godina imaju više od 60% veći rizik od problema sa snom i preko 40% veći rizik od gojaznosti u poređenju sa onima koji su ga dobili sa 13 godina.

“To nije nešto što se može ignorisati”, izjavio je Barzilay. Ovi rezultati su uticali na njegovu ličnu odluku: iako su njegovo dvoje starije djece dobili telefone prije 12. godine, njegovo najmlađe dijete ga za sada neće dobiti.

Dugo vremena, diskusija o uticaju pametnih telefona i društvenih mreža na mlade bila je opterećena kontradiktornim i često anegdotskim dokazima. Roditelji, nastavnici i ljekari su upozoravali na smanjenje koncentracije, lošije ocjene i porast psihičkih problema, ali naučni dokazi nisu bili dosljedni.

Međutim, situacija se promijenila u drugoj polovini 2025. godine. Velike longitudinalne studije sve češće dolaze do sličnih zaključaka, što je neuobičajeno u ranijim istraživanjima.

Kognitivne sposobnosti i pažnja pod pritiskom

Podaci iz velike američke studije Adolescent Brain and Cognitive Development (ABCD), koja prati skoro 12.000 djece rođene između 2005. i 2009. godine, pružili su naučnicima detaljan uvid u razvoj adolescenata.

Jedno istraživanje, objavljeno u časopisu JAMA, pokazalo je da djeca koja više koriste društvene mreže imaju slabije rezultate u zadacima koji mjere pamćenje, vokabular, brzinu obrade informacija i razumijevanje pročitanog. Iako su razlike bile relativno male, bile su dosljedne.

Voditelj studije, Jason Nagata sa Univerziteta California u San Franciscu, izjavio je da se ovi rezultati mogu uporediti sa padom uspjeha “s petice na četvorku”. Posebno je naglasio da su čak i djeca koja koriste društvene mreže oko sat vremena dnevno pokazivala lošije kognitivne rezultate od onih koji ih uopšte ne koriste.

Druga studija, objavljena u časopisu Pediatrics, povezala je korištenje društvenih mreža sa povećanjem simptoma nepažnje, za razliku od igranja videoigara ili gledanja televizije.

Naučnici naglašavaju da nije važna samo količina vremena provedenog pred ekranom, već i način na koji se to vrijeme koristi. Istraživanje objavljeno u JAMA-i u junu mjesecu razlikovalo je ukupno vrijeme provedeno online od takozvanog ovisničkog korištenja, koje uključuje nemir bez uređaja i nemogućnost smanjenja korištenja.

Ukupno vrijeme provedeno na internetu nije bilo direktno povezano sa rizikom od suicida, ali su adolescenti sa rastućim ovisničkim obrascima imali dva do tri puta veći rizik od suicidalnih misli i ponašanja.

Barzilayeva studija, objavljena u decembru u časopisu Pediatrics, pokazala je da dob u kojoj dijete dobije prvi pametni telefon ima dugoročan uticaj na dobrobit. Slične rezultate donijelo je i međunarodno istraživanje objavljeno u julu, prema kojem je dobijanje telefona prije 13. godine povezano sa lošijim mentalnim zdravljem u ranoj odrasloj dobi, posebno kod djevojaka.

Diskusija se sve više prebacuje iz naučnih krugova u javne politike. Australija je ovog mjeseca postala prva država na svijetu koja je zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, a slične mjere najavila je i Malezija. U Sjedinjenim Američkim Državama pojedine savezne države su već uvele ograničenja, dok bivši gradonačelnik Chicaga, Rahm Emanuel, društvene mreže naziva javnozdravstvenom krizom.

Kako roditelji mogu reagovati

Stručnjaci upozoravaju da same zabrane nisu najefikasnije rješenje. Jennifer Katzenstein, dječji neuropsiholog sa Johns Hopkinsa, ističe da djeca često oponašaju ponašanje roditelja, posebno kada je riječ o korištenju telefona navečer.

Istraživanja pokazuju da postepeno smanjenje vremena provedenog pred ekranom, čak i za jedan sat dnevno, može imati dugoročan pozitivan uticaj na kvalitet života, bolji san i mentalno zdravlje.

Barzilay naglašava da cilj istraživanja nije optuživanje roditelja. “Djeca su ranije dobijala pametne telefone u vrlo ranoj dobi jer nismo znali dovoljno. Sada znamo”, rekao je.

Svojem devetogodišnjem sinu objasnio je zašto još neće dobiti telefon: “Ovo radimo kako bismo te zaštitili. Imaš cijeli život za tehnologiju. Želimo je uvoditi odgovorno i u skladu s tvojim zdravljem.”