Kineske vojne vježbe oko Tajvana podižu napetosti
Podijeli vijest
Kina je započela vojne vježbe pod nazivom “Misija pravde 2025”, koje su uslijedile samo 11 dana nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile novi paket vojne pomoći za Tajvan vrijedan 11,1 milijardi dolara, kako je izvijestio Reuters.
Iz Istočnog zapovjedništva Kine je saopšteno da će se vježbe sa stvarnim naoružanjem odvijati do 18 sati po lokalnom vremenu na pet različitih lokacija u moru i zračnom prostoru koji okružuju Tajvan.
Pomorske i zračne snage Kine trenutno uvježbavaju napade na morske i zračne mete, kao i operacije protiv podmornica na području sjeverno i južno od otoka. Uprava za pomorsku sigurnost Kine je u ponedjeljak dodala još dvije zone za vježbe, što čini ovaj krug najvećim od 2022. godine, kada je Nancy Pelosi, tadašnja predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa, posjetila Tajvan.
Tajvanski predsjednik Lai Ching-te je putem Facebooka izjavio da kineske vježbe nisu u skladu sa ponašanjem koje se očekuje od odgovorne sile, naglašavajući da su jedinice na prvoj liniji spremne da brane otok, ali da Taipei želi izbjeći eskalaciju sukoba.
Ministarstvo odbrane Tajvana je potvrdilo da su se u utorak ujutro odvijale vježbe sa pravim streljivom sjeverno od otoka, pri čemu su ostaci padali u susjednu zonu, koja se proteže 24 nautičke milje od obale. U periodu od 24 sata, do 6 sati ujutro, oko otoka je zabilježeno prisustvo 130 kineskih vojnih aviona i 22 mornarička i obalna plovila.
Napetosti su primjetne i na moru, gdje je zvaničnik tajvanske obalne straže izjavio za Reuters da 14 kineskih plovila obalne straže nastavlja plovidbu oko tajvanske susjedne zone.
“Primijenili smo pristup paralelne plovidbe jedan na jedan, pomno prateći međusobne rute”, rekao je zvaničnik, dodajući da je Tajvan koristio i “tehnike stvaranja valova i manevriranja” kako bi prisilio kineska plovila na povlačenje.
Ove vježbe imaju globalni značaj zbog strateške pozicije Tajvana na ključnim pomorskim i zračnim putevima, kroz koje godišnje prođe trgovina vrijedna oko 2,45 biliona dolara. Iako je pogođeno 11 od 14 tajvanskih zračnih ruta, za sada su poremećaji u međunarodnom zračnom saobraćaju minimalni.
Peking je pojačao retoriku nakon što je japanska premijerka Sanae Takaichi prošlog mjeseca sugerisala da bi kineski napad na Tajvan mogao izazvati vojni odgovor Tokija. Kineski državni mediji su u utorak nastavili sa objavljivanjem propagandnih materijala, uključujući plakat pod nazivom “Čekići pravde”, koji prikazuje kako dva čekića razbijaju tajvanskog predsjednika Lai Ching-tea.
Kineski mediji su posebno naglasili prvo učešće amfibijskog jurišnog broda tipa 075. Zhang Chi, akademik sa Kineskog univerziteta nacionalne odbrane, objasnio je da ovo plovilo može istovremeno lansirati jurišne helikoptere, desantne brodove, amfibijske tenkove i oklopna vozila.
Pored toga, kineska vojska je u ponedjeljak objavila video generisan umjetnom inteligencijom koji prikazuje napad humanoidnih robota, mikro-dronova i naoružanih robotskih pasa na otok.
Kineska vojska je saopštila da su u vježbama učestvovali razarači, bombarderi i druge jedinice kako bi se “testirala sposobnost pomorskih i zračnih snaga za koordinaciju integrisanog obuzdavanja i kontrole”. Glavni cilj vježbi je simulacija blokade ključnih luka Keelung na sjeveru i Kaohsiung na jugu otoka.
Ove demonstracije sile se poklapaju sa zapadnim procjenama. Reuters je prošle sedmice izvijestio o nacrtu izvještaja Pentagona u kojem se navodi da “Kina očekuje da će biti sposobna voditi i dobiti rat na Tajvanu do kraja 2027. godine”, što se podudara sa stotom godišnjicom osnivanja Narodnooslobodilačke vojske.
Ipak, opsežna antikorupcijska kampanja predsjednika Xi Jinpinga unutar vojske otvorila je pitanja o njenoj stvarnoj spremnosti. Kineski lider je u oktobru smijenio osam generala zbog korupcije, a prihodi kineskih odbrambenih kompanija prošle godine navodno su pali za 10 posto, uprkos decenijama rastućih vojnih budžeta.
