Izraelski premijer Benjamin Netanjahu napustio je zemlju u nedjelju i uputio se u Sjedinjene Države, gdje će se sastati sa predsjednikom Donaldom Trumpom. Ovo je već njegov peti posjet SAD-u ove godine, a centralna tema razgovora bit će stanje u Gazi i provedba mirovnog plana.

Izazovi u provedbi mirovnog plana

Visoko na dnevnom redu nalazi se pitanje prekida vatre u Gazi, koji je u oktobru prekinuo razorni dvogodišnji sukob. Iako su uslovi za početnu fazu uglavnom ispunjeni, uključujući povlačenje izraelskih snaga i oslobađanje većine talaca, suočavanje sa drugom fazom predsjedničkog plana od 20 tačaka predstavlja ogromne izazove. Postoje i zabrinutosti da bi Izrael mogao pokrenuti nove ofanzive protiv Hezbollaha u Libanu ili Irana, što bi narušilo postojeća primirja.

Geršon Baskin, ko-šef komisije za izgradnju mira pri Alijansi za dvije države i učesnik u zakulisnim pregovorima sa Hamasom, istakao je da je vrijeme Netanjahuove posjete od velikog značaja za Gazu. “Prva faza je u osnovi završena, ostao je jedan preminuli izraelski talac kojeg [Hamas] teško pronalazi”, izjavio je Baskin.

Obje strane međusobno se optužuju za kršenje primirja. Hamas se nije eksplicitno obavezao na razoružanje i uspio je učvrstiti svoju vlast u dijelovima Gaze gdje je koncentrirano gotovo cijelo stanovništvo. S druge strane, Izrael pokazuje nevoljkost da se povuče iz 53% Gaze koje trenutno kontroliše ili da omogući nesmetan protok humanitarne pomoći na tu teritoriju.

Ljudske žrtve su ogromne. Više od 70.000 Palestinaca, uglavnom civila, poginulo je tokom rata, a gotovo cijelo stanovništvo od 2,3 miliona ljudi je raseljeno. Od oktobarskog prekida vatre, oko 400 Palestinaca je izgubilo život, a mnogi i dalje žive u ekstremno teškim uslovima, pogoršanim obilnim kišama i niskim temperaturama posljednjih sedmica.

Međunarodni kontekst i unutrašnja politika

Sukob je započeo iznenadnim napadom Hamasa na jug Izraela 2023. godine, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, a 250 oteto. Prema narednim fazama Trumpovog plana, privremena vlast sastavljena od nesvrstanih palestinskih tehnokrata trebala bi upravljati teritorijom umjesto Hamasa, uz podršku međunarodnih stabilizacionih snaga. Američki zvaničnici nagovijestili su da bi sastav ovog tijela mogao biti objavljen u januaru.

Mediji, poput portala Axios, izvještavaju da visoki Trumpovi zvaničnici postaju sve frustrirani jer, prema njihovim riječima, Netanjahu poduzima korake koji potkopavaju krhko primirje i mirovni proces. Analitičari se slažu sa ovom ocjenom. “Sve je više znakova da američka administracija postaje frustrirana Netanjahuom”, rekao je Yossi Mekelberg, stručnjak za Bliski istok u Londonskom istraživačkom centru Chatham House.

Za Netanjahua je prioritet uvjeriti Trumpa da dozvoli Izraelu da djeluje kako bi spriječio Iran da popravi štetu na svom nuklearnom programu ili da izgradi kapacitete balističkih raketa. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izjavio je da se njegova zemlja nalazi u ratu velikih razmjera sa SAD-om, Izraelom i Evropom, koji je po njegovim riječima “komplikovaniji i teži” od iransko-iračkog rata.

Netanjahu se suočava sa izborima za deset mjeseci, a predstojeće ankete uticaće na njegov program. “Sve je povezano s [njegovim] ostankom na vlasti”, rekao je Mekelberg. Bliski odnos sa Trumpom može pojačati Netanjahuovu privlačnost među biračima, što sugerira da će javna neslaganja između dvojice lidera vjerovatno biti izbjegnuta. Očekuje se da će Netanjahu pokušati uvjeriti Trumpa u potrebu da Izrael održi vojno-tehnološku prednost u regionu, posebno nakon Trumpove izjave o mogućoj prodaji borbenih aviona F-35 Saudijskoj Arabiji.