Njemačka: Talas bankrota preduzeća ne jenjava
Podijeli vijest
Porast insolventnosti u njemačkoj privredi
Broj stečajeva firmi u Njemačkoj je u porastu, dostižući nivo koji nije zabilježen u posljednjih jedanaest godina. Prema podacima, posebno su ugrožena mala i srednja preduzeća, što izaziva zabrinutost za budućnost njemačke ekonomije.
Volker Trajer, glavni analitičar Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK), izjavio je za Reuters prošle sedmice: “Talas insolventnosti se nastavlja. Posebno mala i srednja preduzeća upadaju u ozbiljne teškoće.”
Istraživanje DIHK-a pokazuje da se skoro trećina preduzeća sa manje od 20 zaposlenih plaši pogoršanja poslovne situacije. Ova preduzeća predstavljaju oko 85 posto svih firmi u Njemačkoj, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije.
Savezni zavod za statistiku je saopštio da su njemački sudovi do kraja septembra primili 18.125 zahtjeva za pokretanje stečajnih postupaka nad preduzećima – što je skoro 12 posto više nego u istom periodu prošle godine. Ovaj porast insolventnosti ukazuje na dublje probleme u njemačkoj privredi.
Rizik za mala preduzeća i uticaj na tržište rada
Profesor Štefen Miler potvrđuje da su mala preduzeća najviše izložena riziku. On je u razgovoru za DW istakao da se insolventnosti “u velikoj mjeri odvijaju u sektoru malih firmi”. Prema njegovim riječima, prosječna veličina tih firmi je deset radnika, ali većina ih je i manja.
Pored toga, primjetan je i porast ličnih insolventnosti u Njemačkoj. U prva tri kvartala tekuće godine zabilježeno je 57.824 slučaja potrošačke insolventnosti – što je više od osam posto u odnosu na isti period prethodne godine.
Iako su uglavnom male firme pogođene, porast insolventnosti kod partnerskih i kapitalnih društava doveo je do povećanja broja izgubljenih ili ugroženih radnih mjesta. Lajbnicov institut za ekonomska istraživanja procjenjuje da je u tekućoj godini ugroženo oko 170.000 radnih mjesta, dok je prije pandemije koronavirusa taj broj bio manji od 100.000.
Prognoze i moguća rješenja
Ekonomista Instituta njemačke privrede u Kelnu, Klaus-Hajner Rel, smatra da insolventnosti doprinose blago povećanoj nezaposlenosti, ali ne vidi dramatičan razvoj situacije. S druge strane, Štefen Miler procjenjuje da bi u 2025. godini moglo biti pogođeno oko 200.000 radnih mjesta, što je relativno visok broj.
Miler naglašava da se istovremeno otvaraju nova radna mjesta u drugim kompanijama, te da su efekti na tržište rada “u cjelini podnošljivi”. On dodaje da u procesu tržišnog pročišćavanja često dolazi do prelaska radnika iz slabijih u jače firme.
Što se tiče budućnosti, Miler smatra da se u 2026. godini može očekivati sličan nivo insolventnosti kao u 2025. godini. Rel, pak, vjeruje da bi privredni rast od oko jedan posto naredne godine mogao dovesti do smirivanja insolventnosti, ali upozorava da strukturni problemi i dalje ostaju prisutni.
Kristof Niring, predsjednik Udruženja stečajnih upravnika i nadzornika u Njemačkoj (VID), izjavio je za Njemačku novinsku agenciju da se “nakon efekata iz perioda pandemije i s tim povezanim porastom insolventnosti, situacija ponovo normalizuje”. Dodao je da to još “nije preokret trenda, ali jeste svjetlo na kraju tunela”.
