Globalna temperatura raste: 2026. bi mogla biti rekordno topla
Podijeli vijest
Prognoze za 2026. godinu
Meteorološki zavod upozorava da bi 2026. godina mogla postati četvrta u istoriji sa zabilježenim temperaturama od 1,4°C iznad predindustrijskog nivoa. Naučnici predviđaju da će 2026. biti jedna od najtoplijih godina od 1850. godine, zbog nastavka emisija koje zadržavaju toplotu i zagrijavaju planetu.
Ranije ove godine, program Copernicus je upozorio da je 2025. izjednačena sa 2023. kao druga najtoplija godina u istoriji, sa globalnom prosječnom temperaturom od januara do novembra 2025. koja je dostigla 1,48°C iznad predindustrijskog nivoa. 2024. godina ostaje najtoplija godina od kada se vrše mjerenja i prva koja je premašila 1,5°C u odnosu na period 1850-1900.
Ugrožavanje Pariškog sporazuma
Gotovo 200 zemalja je 2015. godine potpisalo pravno obavezujući ugovor, poznat kao Pariški sporazum, kojim se obavezuju da će „povećanje prosječne globalne temperature držati znatno ispod 2°C iznad predindustrijskog nivoa“ i ulažu napore da se „ograniči porast temperature na 1,5°C iznad predindustrijskog nivoa“.
Međutim, naučnici izražavaju zabrinutost da će, s obzirom na to da rastuće temperature ne pokazuju znakove usporavanja, ovi ciljevi uskoro biti premašeni. Prema podacima Ujedinjenih nacija, da bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5°C, emisije stakleničkih plinova moraju dostići vrhunac najkasnije prije 2025. godine i pasti za 43 posto do 2030. godine.
Dr. Nick Dunstone iz Meteorološkog zavoda upozorava: “2024. godine zabilježeno je prvo privremeno prekoračenje od 1,5°C, a naša prognoza za 2026. godinu sugerira da je to ponovo moguće. Ovo naglašava koliko se brzo približavamo cilju Pariškog sporazuma od 1,5°C.”
Naučnici konstantno upozoravaju da prekoračenje cilja od 1,5°C nosi rizik od niza teških posljedica, uključujući ekstremne vremenske uslove, gubitak BDP-a i smanjenu smrtnost. Stoga, najnoviji izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) poziva na globalnu promjenu smjera kako bi se osigurala zdrava planeta i „prosperitet za sve“.
To podrazumijeva prelazak na modele kružne ekonomije koji „smanjuju materijalne otiske“, brzu dekarbonizaciju energetskog sistema, prelazak na održivu ishranu, smanjenje otpada i obnovu degradiranih ekosistema.
