Zimi dehidriramo lakše nego što mislimo, upozoravaju stručnjaci
Podijeli vijest
Zašto je dehidracija zimi opasna
Zdravstveni radnici upozoravaju da se opasnost od dehidracije tokom zimskih mjeseci često podcjenjuje, što može dovesti do umora, smanjene mentalne sposobnosti, pa čak i ozbiljnih problema sa bubrezima. Važno je održavati adekvatan nivo hidratacije i tokom zime, jer je to jednako važno kao i ljeti, ako ne i važnije.
Prema riječima Yadire Santiago Banuelos, kliničke docentice porodične medicine na Univerzitetu Purdue, hidratacija igra ključnu ulogu u različitim aspektima zdravlja, od zdravlja kože do jačanja imunološkog sistema tokom hladnijih dana.
“Kada smo dobro hidrirani iznutra, to se odražava i na našu kožu, što je posebno važno zbog suhoće zraka”, ističe Banuelos. “Osim toga, hidratacija pomaže u podmazivanju zglobova, što je izuzetno bitno tokom zimskih aktivnosti poput čišćenja snijega.”
Osim toga, adekvatna hidratacija podržava imunološki sistem, što je ključno u sezoni prehlada i gripe. “Pomaže u održavanju vlažnosti sluznice, što sprečava prodor virusa i bakterija tokom zime”, dodaje Banuelos.
Zašto se zimska dehidracija lako previdi
Banuelos naglašava da ljudi često nisu svjesni rizika od dehidracije tokom hladnijih mjeseci. “Zimu obično ne povezujemo s dehidracijom, pa ne razmišljamo aktivno o tome unosimo li dovoljno tečnosti”, objašnjava ona.
Osim toga, osjećaj žeđi je zimi slabiji. “Naši receptori za žeđ se smanjuju za oko 40 posto”, kaže Banuelos, što znači da možemo biti dehidrirani prije nego što uopće osjetimo žeđ.
Hladno vrijeme također doprinosi dehidraciji na suptilnije načine. Suhi zrak isušuje kožu, a povećano mokrenje i znojenje, iako manje primjetno, dodatno doprinose gubitku tečnosti.
“Iako se i dalje znojimo, često to ne primjećujemo jer znoj brže isparava na hladnoći”, dodaje Banuelos.
Rizici i potrebne količine vode
Prema riječima Banuelos, dehidracija može izazvati različite simptome, ovisno o težini, uključujući vrtoglavicu, suhu kožu, ispucale usne, osjećaj slabosti, mentalnu maglu i umor. Dugotrajna dehidracija može imati ozbiljnije posljedice. “Može povećati rizik od problema s bubrezima, uključujući zatajenje bubrega i stvaranje bubrežnih kamenaca.”
Preporuka o osam čaša vode dnevno možda nije dovoljna za sve. “Muškarci obično trebaju više tečnosti, oko 13 čaša ili tri litra dnevno”, kaže Banuelos. “Ženama je u prosjeku potrebno oko devet čaša ili dvije litre dnevno.” Tokom trudnoće ili dojenja, žene mogu trebati sličnu količinu tečnosti kao i muškarci.
