AI predviđa rizik od raka dojke sa velikom preciznošću
Podijeli vijest
Novi pristup u predviđanju rizika od raka dojke
Novi model umjetne inteligencije (AI) ima sposobnost da predvidi rizik od razvoja raka dojke kod žena u narednih pet godina, analizirajući njihove mamografske snimke. Ova inovacija bi mogla značajno poboljšati efikasnost skrininga.
Prema podacima, svake godine se širom svijeta dijagnosticira oko 2,3 miliona novih slučajeva raka dojke, a oko 670.000 žena izgubi bitku s ovom bolešću.
Kristijane Kul, direktorka Odeljenja za dijagnostičku i interventnu radiologiju na Univerzitetskoj klinici RWTH Ahen, ističe: “Rak dojke je najčešći uzrok smrti od raka kod žena – uprkos mamografskom skriningu.”
Ona dodaje da mamografija ne uspijeva otkriti dovoljno slučajeva raka dojke ili ih ne otkriva dovoljno rano, posebno one agresivne tumore koji brzo rastu i često nisu vidljivi na mamografiji, a upravo su ti tumori uzrok smrti mnogih žena.
Kako funkcioniše novi algoritam
Novi algoritam obećava značajan napredak u ranom otkrivanju raka dojke. Model umjetne inteligencije, analizirajući mamografske snimke, može vrlo precizno procijeniti lični rizik od obolijevanja od raka dojke u narednih pet godina.
Studije su pokazale da su žene kojima je algoritam predvidio visok rizik obolijevanja znatno češće oboljele od raka dojke u odnosu na one kojima je predviđen normalan rizik.
Kristijane Kul objašnjava: “Konkretno, te žene su u narednom periodu zaista četiri puta češće obolijevale od raka dojke nego one čiji je rezultat bio nizak.”
Ona dodaje: “Sa sada razvijenom umjetnom inteligencijom možemo s mnogo većom preciznošću predvidjeti da će određena žena u narednih pet godina razviti rak dojke – na osnovu mamografija koje izgledaju uredno i ne pokazuju rak dojke.”
Individualizacija prevencije raka dojke
Tradicionalno, svim ženama u dobi od 50 do 75 godina nudi se skrining raka dojke putem mamografije svake dvije godine. Međutim, lični rizik obolijevanja i potreba za ranim otkrivanjem značajno se razlikuju od žene do žene.
Kristijane Kul smatra da je dosadašnji pristup zastario i zalaže se za individualizovanu prevenciju raka dojke. Pouzdanost mamografije varira od žene do žene, a što je tkivo dojke gušće, to je rizik obolijevanja veći, dok je istovremeno sposobnost mamografije da predvidi taj rizik slabija.
U Sjedinjenim Američkim Državama žene su već obavezne biti informisane o gustini svog žljezdanog tkiva i o takozvanom “masking risku”, odnosno povećanom riziku obolijevanja kod vrlo gustog žljezdanog tkiva i dodatnom riziku da se postojeći rak dojke ne otkrije mamografijom.
Magnetna rezonanca (MRT) se već godinama preporučuje ženama s izuzetno gustom strukturom tkiva dojke, jer pouzdano pomaže u ranom otkrivanju raka dojke. Iako je MRT vrlo pouzdan, višestruko je skuplji od mamografije ili ultrazvuka.
Konzorcijum Kleriti, međunarodni savez 46 istraživačkih institucija, razvio je sistem umjetne inteligencije “Clairity Breast” kako bi se identifikovale žene kojima je MRT potreban.
Da bi model umjetne inteligencije mogao procijeniti rizik od raka dojke, algoritam je treniran na stotinama hiljada mamografskih snimaka iz Sjeverne i Južne Amerike, kao i iz Evrope. Za razliku od klasičnih modela procjene rizika, algoritam ne zahtijeva podatke o porodičnoj anamnezi, genetici ili načinu života, već isključivo na osnovu mamografije izračunava vjerovatnoću razvoja raka dojke.
Umjetna inteligencija ne prepoznaje samo količinu žljezdanog tkiva, već i njegovu teksturu, što je još jedan važan parametar za procjenu rizika od raka dojke.
Kristijane Kul ističe da samo oko deset posto žena ima izuzetno gusto žljezdano tkivo, a većina žena koje obole od raka dojke i dobiju prekasnu dijagnozu ima manje gusto tkivo. Ključni napredak je u tome što umjetna inteligencija može u roku od nekoliko sekundi odlučiti da li je određenoj ženi potrebna magnetna rezonanca za rano otkrivanje ili ne.
U većini zemalja skrining raka dojke počinje od 50. godine, jer rizik od raka dojke s godinama raste. Mlađe žene rjeđe obolijevaju, ali češće razvijaju agresivne tumore.
Kristijane Kul smatra da bi mlađe žene posebno imale koristi od ranog otkrivanja, pod uslovom da ono funkcioniše, ali problem je što je mamografija kod mlađih žena manje pouzdana zbog gušćeg žljezdanog tkiva.
Umjesto paušalnog snižavanja starosne granice za skrining, Kristijane Kul se zalaže za dvostepeni pristup: prvo mamografija, a zatim analiza umjetne inteligencije za procjenu rizika obolijevanja u narednih pet godina. Ako algoritam pokaže posebno visok rizik, treba ponuditi magnetnu rezonancu, a mamografija kod tih žena tada više nije potrebna.
