Gladovanje i mozak: Naučnici otkrili neočekivane promjene
Podijeli vijest
Uticaj ishrane na mozak i crijeva
Način na koji se hranimo ne utiče samo na našu tjelesnu težinu, već i na funkcionisanje našeg mozga i crijeva. Naučnici ističu da postoji direktna veza između mikrobioma crijeva i moždanih procesa koji kontrolišu apetit, prehrambene navike i sposobnost samokontrole.
Istraživanja pokazuju da povremeno gladovanje može dovesti do značajnih promjena u crijevima i mozgu, što bi moglo otvoriti nove puteve za održavanje zdrave tjelesne težine.
Studija o intermitentnom ograničenju energije
Tokom dvomjesečnog istraživanja, naučnici iz Kine su pratili 25 gojaznih dobrovoljaca koji su bili uključeni u program intermitentnog ograničenja energije. Ovaj režim podrazumijeva pažljivo praćenje unosa kalorija i periodični post u određenim danima, kako je objavljeno u časopisu Frontiers in Cellular and Infection Microbiology, a prenosi Science alert.
Rezultati studije su pokazali da su učesnici ne samo smanjili svoju tjelesnu težinu (u prosjeku 7,6 kilograma ili 7,8 posto), već su primijećene i promjene u aktivnosti moždanih regija povezanih sa gojaznošću, kao i u sastavu mikrobiote crijeva.
Istraživači navode: “Pokazujemo da ova ishrana mijenja osu mozak-crijeva-mikrobiom kod ljudi. Uočene promjene u crevnom mikrobiomu i aktivnosti regija mozga povezanih sa zavisnošću tokom i nakon smanjenja telesne težine vrlo su dinamičke i međusobno povezane tokom vremena”.
Veza između crijeva i mozga
Iako još uvijek nije potpuno jasno šta uzrokuje ove promjene, poznato je da su crijeva i mozak usko povezani. Stoga, uticaj na određene regije mozga može biti jedan od načina da se kontroliše unos hrane.
Promjene u moždanoj aktivnosti, uočene pomoću magnetne rezonance, zabilježene su u regijama koje igraju važnu ulogu u regulaciji apetita i zavisnosti. Osim toga, promjene u mikrobiomu crijeva, analizirane putem uzoraka stolice i mjerenja krvi, povezane su sa specifičnim regijama mozga.
Stručnjaci naglašavaju: “Smatra se da crevni mikrobiom komunicira sa mozgom na složen, dvosmeran način. Mikrobiom proizvodi neurotransmitere i neurotoksine koji do mozga dospevaju putem nerava i krvotoka. Zauzvrat, mozak kontroliše ponašanje u ishrani, dok hranljive materije iz naše ishrane menjaju sastav crevnog mikrobioma”.
S obzirom na to da se procjenjuje da više od milijardu ljudi širom svijeta ima problem sa gojaznošću, što povećava rizik od raznih zdravstvenih problema, bolje razumijevanje veze između mozga i crijeva moglo bi biti ključno za efikasnu prevenciju i smanjenje gojaznosti.
