Deset posto najbogatijih posjeduje više od ostatka čovječanstva
Podijeli vijest
Alarmantna razlika u bogatstvu
Prema novom izvještaju o svjetskoj nejednakosti za 2026. godinu, manje od 60.000 ljudi, što predstavlja tek 0,001% svjetske populacije, kontroliše tri puta više bogatstva nego polovina siromašnog stanovništva planete. Deset posto najbogatijih ljudi zarađuje više nego preostalih 90 posto zajedno.
Izvještaj, koji je pripremilo više od 200 istraživača, otkriva da najbogatijih 10% ljudi zarađuje više od preostalih 90%, dok siromašnija polovina svijeta posjeduje manje od 2% ukupnog bogatstva, prenosi “Gardijan”.
U izvještaju se navodi da najbogatijih 10% globalne populacije kontroliše oko 75% svjetskog bogatstva. Autori upozoravaju da su ove ekstremne razlike između bogatih i siromašnih postale neodržive. Istraživači ističu: “Svijet u kojem mala manjina raspolaže ogromnom finansijskom moći, dok milijarde ljudi nemaju osnovnu ekonomsku sigurnost, zahtijeva hitnu akciju”.
Rast nejednakosti i uticaj na društvo
Od 1995. godine, udio globalnog bogatstva je porastao sa oko 4% na više od 6%, dok se bogatstvo multimilionera povećavalo gotovo dvostruko brže. Izvještaj također naglašava da nejednakost nije samo ekonomska, već utiče i na obrazovanje i životne šanse. Primjera radi, izdaci za obrazovanje po djetetu u Evropi i Sjevernoj Americi su više od 40 puta veći nego u podsaharskoj Africi.
Globalni finansijski sistem također doprinosi nejednakosti, jer bogate zemlje mogu da se zaduže i investiraju uz povoljnije uslove, što im daje dodatnu prednost. Jedan od autora predlaže čak i globalni porez od tri posto za najbogatije milijardere, kojim bi se moglo prikupiti oko 750 milijardi dolara godišnje za obrazovanje u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
Rodna neravnopravnost i klimatske promjene
Izvještaj naglašava i rodnu nejednakost, ističući da žene i dalje zarađuju znatno manje od muškaraca, a kada se uračuna i nAppleaćeni rad, razlika je još veća. Bogati imaju veći uticaj na klimatsku krizu. Siromašnija polovina svijeta odgovorna je za samo tri posto emisija ugljenika, dok najbogatijih 10 posto učestvuje u oko 77 posto emisija.
Autori izvještaja pozivaju na efikasne politike oporezivanja, preraspodjele bogatstva i javna ulaganja u obrazovanje i zdravstvo kao ključne mjere za smanjenje nejednakosti. Oni ističu da sredstva postoje, ali da je potrebna politička volja da se promjene sprovedu.
