Zašto je ‘Eksperiment sa Lutkom Bobo’ Alberta Bandure i dalje kontroverzan: Etika, metodologija i dugoročne posljedice
Podijeli vijest
Albert Bandura, kanadsko-američki psiholog, ostavio je neizbrisiv trag u polju psihologije, posebno kroz svoj rad na socijalnom učenju. Njegova teorija socijalnog učenja, kasnije preimenovana u teoriju socijalno-kognitivnog učenja, naglašava važnost posmatranja, imitacije i modeliranja u procesu učenja. Iako je Bandura dao značajan doprinos razumijevanju ljudskog ponašanja, njegov najpoznatiji eksperiment, ‘Eksperiment sa Lutkom Bobo’, ostaje predmet rasprave i kontroverzi, posebno u pogledu etičkih pitanja i metodoloških ograničenja.
Eksperiment, proveden 1961. i 1963. godine na Univerzitetu Stanford, uključivao je djecu u dobi od tri do šest godina koja su bila izložena različitim modelima ponašanja prema lutki Bobo, velikoj, napuhanoj igrački. Djeca su bila podijeljena u tri grupe: jedna grupa je promatrala odrasle koji su agresivno udarali i verbalno zlostavljali lutku Bobo, druga grupa je promatrala odrasle koji su se igrali s lutkom na neagresivan način, a kontrolna grupa nije bila izložena nikakvom modelu. Nakon promatranja, djeca su bila stavljena u sobu s lutkom Bobo i drugim igračkama, a njihovo ponašanje je promatrano i zabilježeno.
Agresija se uči
Rezultati eksperimenta su pokazali da su djeca koja su promatrala agresivne modele bila znatno sklonija oponašanju agresivnog ponašanja prema lutki Bobo. Pokazali su fizičku i verbalnu agresiju sličnu onoj koju su vidjeli kod odraslih, a čak su i izmišljali nove načine napada na lutku. S druge strane, djeca koja su promatrala neagresivne modele ili su bila u kontrolnoj grupi pokazala su znatno manje agresije. Ovi rezultati su podržali Bandurinu teoriju da se agresija može naučiti promatranjem i imitacijom, što je imalo značajan utjecaj na razumijevanje razvoja agresivnog ponašanja kod djece.
Međutim, eksperiment je izazvao brojne etičke zabrinutosti. Kritičari su tvrdili da je izlaganje djece nasilnom ponašanju potencijalno štetno i da može imati dugoročne negativne posljedice na njihovo ponašanje i emocionalno blagostanje. Postavljalo se pitanje da li je etički opravdano namjerno izlagati djecu agresiji, čak i u kontroliranom okruženju, s obzirom na potencijalni rizik od internalizacije agresivnih obrazaca ponašanja. Iako je Bandura tvrdio da je eksperiment bio pažljivo osmišljen kako bi se minimizirala šteta, etička pitanja ostaju predmet rasprave.
Metodološka ograničenja
Pored etičkih pitanja, eksperiment sa lutkom Bobo suočio se i s metodološkim kritikama. Jedna od glavnih kritika je bila umjetnost situacije. Eksperiment je proveden u laboratorijskom okruženju, što ne odražava nužno stvarne životne situacije. Djeca su bila svjesna da su promatrana, što je moglo utjecati na njihovo ponašanje. Nadalje, lutka Bobo je dizajnirana da bude udarana, što je moglo potaknuti djecu da je vide kao prikladnu metu za agresiju. Kritičari su tvrdili da rezultati eksperimenta možda ne generaliziraju na druge oblike agresije ili na stvarne životne situacije.
Druga kritika se odnosila na definiciju agresije. Neki su tvrdili da je udaranje lutke Bobo više igra nego prava agresija. Postavljalo se pitanje da li se ponašanje djece u eksperimentu može smatrati pravim pokazateljem agresivnog ponašanja u stvarnom svijetu. Nadalje, eksperiment nije uzimao u obzir individualne razlike među djecom, kao što su njihova prethodna iskustva s agresijom ili njihova osobna predispozicija prema agresivnom ponašanju. Ovi faktori su mogli utjecati na njihovu reakciju na agresivne modele.
Dugoročni utjecaj
Uprkos etičkim i metodološkim kritikama, eksperiment sa lutkom Bobo imao je značajan utjecaj na polje psihologije i na razumijevanje socijalnog učenja. Pokazao je da djeca mogu naučiti agresiju promatranjem i imitacijom, što je imalo važne implikacije za razumijevanje utjecaja medija, posebno televizije i filmova, na dječje ponašanje. Eksperiment je također potaknuo daljnja istraživanja o faktorima koji utječu na agresivno ponašanje, kao što su obiteljsko okruženje, vršnjački utjecaj i kulturni faktori.
Bandurin rad je također imao praktične primjene u području obrazovanja i intervencija za smanjenje agresije. Njegova teorija socijalnog učenja naglašava važnost pozitivnih modela ponašanja i poticanja prosocijalnog ponašanja kod djece. Programi intervencije koji se temelje na principima socijalnog učenja koriste se za podučavanje djece vještinama rješavanja problema, upravljanja bijesom i empatije, s ciljem smanjenja agresivnog ponašanja i promicanja pozitivnih socijalnih interakcija.
Naslijeđe eksperimenta
Eksperiment sa lutkom Bobo ostaje kontroverzan, ali i ključan dio povijesti psihologije. Iako su etičke zabrinutosti i metodološka ograničenja opravdane, eksperiment je dao važan doprinos razumijevanju socijalnog učenja i razvoja agresivnog ponašanja. Njegov utjecaj se osjeća i danas, u istraživanjima o utjecaju medija na djecu, u programima intervencije za smanjenje agresije i u raspravama o etičkim pitanjima u psihološkim istraživanjima. Eksperiment sa lutkom Bobo podsjeća nas na važnost pažljivog razmatranja etičkih implikacija istraživanja i na potrebu za rigoroznom metodologijom kako bi se osigurala valjanost i pouzdanost rezultata.
Iako je Bandura preminuo 2021. godine, njegovo naslijeđe nastavlja živjeti kroz njegov rad i utjecaj na polje psihologije. Njegova teorija socijalnog učenja i eksperiment sa lutkom Bobo ostaju relevantni i potiču daljnja istraživanja o složenim procesima učenja i razvoja ljudskog ponašanja. Kontroverze oko eksperimenta služe kao podsjetnik na važnost etičke odgovornosti i kritičkog razmišljanja u znanstvenom istraživanju.
