Aileen Wuornos, najpoznatija žena serijski ubica u Americi, živjela je dvostrukim životom kao prostitutka i hladnokrvni ubojica

prije 1 sedmica
Aileen Wuornos, najpoznatija žena serijski ubica u Americi, živjela je dvostrukim životom kao prostitutka i hladnokrvni ubojica
Podijeli vijest

Početak tragedije

Aileen Carol Wuornos, rođena 29. februara 1956. u Rochesteru, Michigan, imala je traumatično djetinjstvo koje je obilježilo njen životni put. Napuštena od strane majke sa samo nekoliko mjeseci, odrasla je kod bake i djeda koji su je zlostavljali. Sa 11 godina počela je razmjenjivati seksualne usluge za cigarete i hranu, a sa 14 godina zatrudnjela je kao rezultat silovanja. Njen život je bio spiralni niz traumatičnih događaja koji su kulminirali serijom ubistava koja će je učiniti jednom od najpoznatijih serijskih ubica u američkoj historiji.

Wuornos je već sa 15 godina živjela na ulici, preživljavajući se prostitucijom duž autocesta Floride. Njen dvostruki život počeo je da se formira – na površini bila je obična autostoperka koja traži prevoz, dok je ispod te fasade krila hladnokrvnu ubicu koja će između decembra 1989. i septembra 1990. godine ubiti najmanje sedam muškaraca. Svaka od njenih žrtva bila je muškarac koga je srela dok se prostituirala duž autocesta.

Metode ubistava

Wuornos je koristila precizne i smrtonosne metode u svojim zločinima. Sva ubistva su izvršena vatrenim oružjem, najčešće revolverom kalibra .22, koji je nosila sa sobom tokom svojih ‘radnih’ aktivnosti. Njena tipična modus operandi uključivala je ulazak u automobil muškarca pod izgovorom pružanja seksualnih usluga, nakon čega bi ga iznenada ubila i opljačkala.

Forenzički dokazi pokazali su da je Wuornos često pucala svojim žrtvama više puta, što ukazuje na visok nivo bijesa i agresije. Nakon ubistva, tijela bi bacala u udaljena područja pored autocesta, često u šumovitim predjelima gdje su kasnije otkrivena u različitim fazama raspadanja. Ova metoda odlaganja tijela otežavala je identifikaciju žrtava i usporavala istragu.

Dvostruki identitet

Wuornos je živjela kompleksan dvostruki život koji je uključivao različite identitete ovisno o situaciji. Kao prostitutka, koristila je različita imena i lažne priče kako bi privukla klijente. U privatnom životu, imala je dugogodišnju lezbijsku vezu sa Tyriom Moore, koja je u početku bila svjesna samo njenog rada kao prostitutke, ali ne i ubistava.

Fascinantno je kako je Wuornos uspijevala održavati ovaj dvostruki život mjesecima, nastavljajući sa svojim svakodnevnim aktivnostima dok je policija tragala za serijskim ubojicom. Koristila je novac ukraden od žrtava za životne troškove, često kupujući poklone za svoju partnerku i plaćajući račune, dok je istovremeno nastavljala sa svojim kriminalnim aktivnostima.

Hvatanje i suđenje

Istraga je napredovala kada su forenzičari povezali metke iz različitih scena zločina, što je ukazivalo na istog počinioca. Ključni preokret dogodio se kada je Wuornos ostavila svoje otiske prstiju u vozilu jedne od žrtava, Richarda Malloryja. Ovi otisci pronađeni su u državnoj bazi podataka zbog njenih prethodnih hapšenja za manje prekršaje.

Wuornos je uhapsena 9. januara 1991. godine u bari u Port Orangeu na Floridi. Tokom ispitivanja, u početku je poricala sve optužbe, ali je kasnije dala detaljne iskaze u kojima je tvrdila da su sva ubistva bila samoobrana od silovanja. Međutim, dokazi na licu mjesta nisu podržavali njenu verziju priče, jer su žrtve bile ubijene sa leđa ili dok su spavale.

Posljednje godine

Tokom suđenja, Wuornos je mijenjala svoju priču više puta, što je dodatno komplikovalo slučaj. Na sudu je tvrdila da je bila žrtva seksualnog nasilja, ali istovremeno je pokazivala izraze bijesa i agresije prema sudijama i tužiocima. Osudjena je na smrtnu kaznu za šest ubistava, a priznala je i sedmo.

Provela je više od deset godina na smrtnom redu, tokom kojih je odbila sve mogućnosti žalbe. U svojim posljednjim intervjuima, Wuornos je izrazila želju da umre i rekla da je umorna od života. Pogubljena je injekcijom 9. oktobra 2002. godine u zatvoru Florida State Prison. Njen slučaj ostaje jedan od najbolje dokumentiranih slučajeva serijskih ubica u historiji, koji otkriva kompleksnu psihologiju života u dvostrukoj stvarnosti.

   Tagovi

Najnovije vijesti