Pad sa 10.000 metara bez padobrana: Nevjerovatna priča o Vesni Vulović
Podijeli vijest
Sudbinski let 367
26. januara 1972. godine, let 367 kompanije JAT Airways leteo je iz Stokholma preko Zagreba ka Beogradu. U avionu DC-9 nalazilo se 28 putnika i posada, među kojima i 22-godišnja stjuardesa Vesna Vulović. Kada je avion prelazio preko Češke, na visini od 10.160 metara, eksplozija je raznijela avion na komade. Prema službenim izvještajima, teroristička bomba postavljena u prtljažnom prostoru uzrokovala je katastrofalnu eksploziju koja je avion doslovno rastrgala na komade.
Vesna Vulović, koja je tog dana zamijenila kolegicu na letu, našla se u najstrašnijoj situaciji koju je ikada doživjela stjuardesa. Dok se ostatak aviona i putnika raspršio po češkom selu Srbská Kamenice, Vesnin dio kabine sa sjedalima pao je na snijegom prekriven padinu brda. Nevjerovatno, ona je bila jedina preživjela od svih 28 ljudi u avionu. Njen pad od preko 10 kilometara bez ikakvog padobrana ostaje službeno verificiran rekord u Guinnessovoj knjizi rekorda kao najveći pad bez padobrana ikada preživljen.
Trenutak udara
Prema analizama eksperata, način na koji je Vesna preživjela uključio je niz sretnih okolnosti koje se nikada prije niti poslije nisu ponovile. Njen dio kabine pao je na strmo brdo prekriveno debelim slojem snijega, što je ublažilo udar. Snijeg je bio mek i dubok, a padina brda pod uglom od oko 45 stepeni dodatno je smanjila silu udara. Fizičari su kasnije izračunali da je pri padu od 10.160 metara, Vesna dostigla brzinu od približno 200 km/h prije nego što je udarila u tlo.
Još jedan ključni faktor u njenom preživljavanju bila je pozicija u kojoj se nalazila u trenutku eksplozije. Prema medicinskim izvještajima, Vesna je bila privremeno paralizovana ispod struka zbog povrede kičme, što je zapravo pomoglo da njeno tijelo ostane relativno opušteno pri udaru, umjesto da se napne i time poveća rizik od fatalnih povreda. Također, činjenica da je pala unutar dijela kabine sa sjedalima, koji je djelovao kao neka vrsta kapsule, dodatno je smanjila uticaj sile udara na njeno tijelo.
Pronalazak i spašavanje
Vesnu je pronašao lokalni stanovnik Bruno Honke, bivši medicinar iz Drugog svjetskog rata, koji je čuo njen jauk iz ruševina. Honke je imao medicinsku obuku i znao je kako postupati sa teško povrijeđenim osobama. On je ostao sa njom dok nije stigla pomoć, držeći je toplom i pružajući joj osnovnu pomoć. Transport do bolnice bio je izazovan zbog teškog terena i zimskih uslova.
U bolnici u Pragu, doktori su konstatovali da Vesna ima frakturu lubanje, tri frakture kičmenog stuba i frakture rebara, te da je privremeno paralizovana. Njeno oporavljavanje trajalo je mjesecima, uključujući više operacija i intenzivnu fizikalnu terapiju. Iako je ostala sa trajnim fizičkim posljedicama, uspjela je da ponovo prohoda i da nastavi život. Nevjerovatno, nakon oporavka, vratila se poslu u JAT-u, iako joj nije bilo dozvoljeno da leti kao stjuardesa.
Naučna objašnjenja
Fizičari i eksperti za avijaciju dugo su proučavali slučaj Vesne Vulović kako bi razumjeli kako je bilo moguće preživjeti pad sa takve visine. Ključni faktori uključuju: smanjenje terminalne brzine zbog otpora zraka na komad kabine, mekani snijeg koji je apsorbirao energiju udara, strminu padine koja je produžila vrijeme usporavanja, i činjenicu da je pala unutar relativno čvrstog dijela strukture aviona.
Dr. John K. C. Chan, ekspert za biomehaniku, objasnio je da je kombinacija ovih faktora smanjila silu udara na njeno tijelo na nivo koji je bio na granici preživljavanja ljudskog organizma. ‘U idealnim laboratorijskim uslovima, ljudsko tijelo može podnijeti sile do 50 G u vrlo kratkom vremenskom periodu. U Vesninom slučaju, procjenjuje se da je sila udara bila između 20 i 30 G, što je i dalje nevjerovatno visoko, ali teorijski preživljivo uz određene okolnosti,’ objasnio je dr. Chan.
Posljedice i naslijeđe
Vesna Vulović postala je nacionalni heroj u bivšoj Jugoslaviji i simbol ljudske izdržljivosti. Njen rekord je službeno verificiran od strane Guinnessove knjige rekorda 1985. godine i ostaje neoboren do danas. Iako je imala trajne zdravstvene probleme, uključujući probleme sa hodanjem i povremene glavobolje, Vesna je živjela punim životom sve do svoje smrti 2016. godine u 66. godini.
Njen slučaj je promijenio način na koji eksperti za avijaciju razmatraju mogućnost preživljavanja avionskih nesreća. Istraživanja inspirisana njenim slučajem dovela su do poboljšanja u dizajnu sjedala i kabina, kao i boljeg razumijevanja faktora koji utiču na preživljavanje u ekstremnim uslovima. Vesnin rekord stoji ne samo kao dokaz ljudske izdržljivosti, već i kao podsjetnik da se u najnevjerovatnijim okolnostima može dogoditi čudo.
