Ljudsko tijelo i njegovi nevjerovatni fiziološki rekordi
Podijeli vijest
Preživljavanje bez hrane i vode
Među najneobičnijim fiziološkim dostignućima zabilježenim u Guinnessovoj knjizi rekorda ističe se slučaj australskog skladištara Andreasa Mihaveca, koji je 1979. godine proveo 18 dana zarobljen u prostoriji bez pristupa hrani i vodi. Ovaj nesretni događaj desio se nakon što su ga zaposleni slučajno ostavili u sefu, gdje je ostao zatočen na temperaturi od oko 10°C. Mihavec je uspio preživjeti jedino uz pomoć vodenih kapljica s kondenzacije sa zidova. Njegov slučaj i dalje predstavlja jedinstven primjer u medicinskoj istoriji i označava apsolutnu granicu ljudske otpornosti u uvjetima dehidracije.
Rekord u zadržavanju daha
Španski ronilac Aleix Segura Vendrell ostvario je 2016. godine izvanredan rekord u disciplini zadržavanja daha pod vodom – čak 24 minute i 3 sekunde. Ovaj uspjeh postignut je pod pažljivo kontrolisanim uslovima, pri čemu je Vendrell prije pokušaja udahnuo čisti kisik kako bi zasitio svoje tijelo. Metoda statičke apneje koju koriste profesionalni ronioci uključuje specifične tehnike disanja, mentalnu pripremu i fiziološke prilagodbe koje omogućavaju organizmu da funkcioniše uz minimalne količine kiseonika. Iako se čini nemogućim, ovaj rekord pokazuje izuzetne mogućnosti ljudskog organizma.
Preživljavanje ekstremno niskih temperatura
U medicinskoj dokumentaciji zabilježen je slučaj sedmogodišnje djevojčice koja je 1994. godine u Kanadi preživjela nakon što joj je tjelesna temperatura spala na 13°C. Međutim, službeni Guinnessov rekord pripada švedskom dječaku koji je 2010. godine preživio nakon što je izvučen iz ledenog jezera sa tjelesnom temperaturom od svega 13°C. U stanju hipotermije, tijelo usporava metabolizam i smanjuje potrebu za kiseonikom, što može zaštititi mozak i vitalne organe. Ovi primjeri ilustruju nevjerovatnu sposobnost ljudskog tijela da opstane u ekstremnim okolnostima.
Rekord u dugovječnosti
Francuskinja Jeanne Calment drži službeni rekord za najduži potvrđeni ljudski život – 122 godine i 164 dana. Rođena 1875. godine, Calment je doživjela izum električne svjetiljke, prvi automobil i pojavu interneta. Njen dug životni vijek temeljio se na kombinaciji genetske predispozicije, umjerenog načina ishrane i redovne fizičke aktivnosti. Zanimljivo je da je pušila sve do 117. godine života, što pokreće brojna pitanja o složenosti faktora koji utiču na dugovječnost. Njen slučaj predstavlja referentnu tačku za istraživanje ljudskog životnog vijeka.
