5 naučno dokazanih psiholoških efekata u donošenju odluka
Podijeli vijest
Efekat okvira
Efekat okvira je jedan od najbolje dokumentiranih kognitivnih pristrasnosti u psihologiji odlučivanja. Dokazano kroz brojne studije, ovaj efekt pokazuje kako naši izbori ovise o načinu na koji su informacije predstavljene, a ne samo o samim informacijama. Primjerice, ljudi će se češće odlučiti za medicinski tretman ako je predstavljen sa 90% stope preživljavanja nego sa 10% stope smrtnosti, iako su ove dvije tvrdnje matematički ekvivalentne. Ovaj fenomen prvi put je dokumentirao nobelovac Daniel Kahneman i njegov saradnik Amos Tversky, a repliciran je u stotinama studija širom svijeta.
Heuristika dostupnosti
Heuristika dostupnosti je mentalni prečac koji koristimo kada procjenjujemo vjerovatnoću događaja na osnovu toga koliko lako nam primjeri padaju na pamet. Naučno je dokazano da ljudi precjenjuju rizik od rijetkih ali dramatičnih događaja (kao što su avionske nesreće ili napadi morskih pasa), a podcjenjuju rizik od češćih ali manje spektakularnih opasnosti (kao što su dijabetes ili padovi). Efekat je posebno izražen kada su nedavni ili emocionalno upečatljivi primjeri dostupni u našem pamćenju, što dovodi do sistematskih grešaka u procjeni rizika.
Efekat sidra
Efekat sidra predstavlja pristrasnost u kojoj ljudi previše oslanjaju na prvu informaciju koju prime („sidro“) prilikom donošenja odluka. Eksperimentalno je dokazano da kada se ljudima prvo predstavi visok broj (kao što je cijena nekretnine), njihove kasnije procjene će biti pristrasne ka tom početnom broju. U jednoj studiji, ispitanici koji su prvo vidjeli veći broj na kocki prilikom bacanja, davali su značajno veće procjene za razne količine nego oni koji su vidjeli manji broj, iako su znali da je broj na kocki potpuno nasumičan i nevezan za zadatak.
Status quo pristrasnost
Status quo pristrasnost je dokazana sklonost ka ostanu pri trenutnom stanju stvari ili prethodno donijetoj odluci, čak i kada promjena može donijeti bolje rezultate. Ova psihološka pristrasnost objašnjava zašto ljudi često ostaju u neoptimalnim situacijama – od finansijskih investicija do poslovnih odnosa. Istraživanja su pokazala da kada su ljudi suočeni sa složenim izborima, često biraju opciju koja održava trenutno stanje, čak i kada su troškovi promjene minimalni. Ovaj efekt je posebno izražen u područjima kao što su penzioni planovi, gdje ljudi rijetko mjenjaju svoje investicione izbore čak i kada bi promjena bila korisna.
Efekat potvrde
Efekat potvrde je dobro dokumentirana sklonost traženju, tumačenju i pamćenju informacija na način koji potvrđuje postojeća uvjerenja ili hipoteze. Brojne studije su dokazale da ljudi podsvjesno favoriziraju informacije koje se slažu sa njihovim prethodnim stavovima, a zanemaruju ili osporavaju dokaze koji im proturječe. U jednom klasičnom eksperimentu, istraživači su pokazali kako ljudi koji podržavaju ili se protive smrtnoj kazni tumače iste statističke podatke na potpuno različite načine, ojačavajući svoje početne stavove umjesto da ih revidiraju na osnovu novih dokaza.
