Zašto se prvi poljubac duboko ureže u pamćenje?

Početak svake ljubavne priče obilježen je prvim poljupcem između dvoje ljudi, koji ostavlja trajan otisak u sjećanju. John Nil Bohannon III, američki psiholog sa Butler univerziteta u Indianapolisu, specijaliziran za pamćenje i fotografsko fiksiranje značajnih životnih događaja, proveo je istraživanje sa stotinjak ispitanika oba spola tražeći od njih da rangiraju različita sjećanja iz svog života.

Neizbrisivi detalji

Rezultati istraživanja pokazali su da se prvi poljubac najdublje urezuje u memoriju, pri čemu su ispitanici mogli prisjetiti se do 90 posto detalja čak i nakon više decenija. Ovo pamćenje je znatno intenzivnije od sjećanja na prvi spolni odnos.

Kriterij za odabir partnera

Prema istraživanju njemačke antropologinje Ingelor Eberfeld, dvije trećine žena smatra da muškarac koji se dobro ljubi predstavlja i kvalitetnog ljubavnika. Već od tog početnog izražavanja osjećaja mogu se naslutiti brojne karakteristike partnera: njegova nježnost, romantičnost, strast, impulsivnost, te da li razmišlja o pružanju ili samo primanju užitka.

Do sličnih zaključaka došli su i naučnici sa Univerziteta u Oxfordu koji su proučavali razloge ljudskog ljubljenja od prapovijesti. Njihovo istraživanje od tri glavne teorije o funkciji poljupca – povećanje uzbuđenja, procjena genetskog kvaliteta partnera ili održavanje veze – pokazalo je da poljubac primarno služi za pronalaženje odgovarajućeg partnera.

Fiziološki efekti

U međusobnom kontaktu usana i jezika, ljubavnici nesvjesno razmjenjuju važne informacije za nastavak odnosa. Prema američkoj antropologinji Helen Fisher, postoje dokazi da slina sadrži testosteron, hormon koji povećava želju, što sugerira da muškarci kroz poljupce pokušavaju prenijeti ovaj hormon ženama kako bi potakli njihovu seksualnu žudnju.

Osim toga, kroz slinu se razmjenjuju endorfini koji se oslobađaju u strastvenim i ljubavnim situacijama. Ovi hormoni stvaraju osjećaj zadovoljstva i istovremeno smiruju, što je posebno važno s aspekta evolucijske perspektive gdje su muškarci morali biti oprezni pred vanjskim prijetnjama, dok su žene tražile zaštitu i sigurnost za potomstvo.

Uloga neurotransmitera

Tokom ljubljenja aktivira se dopamin, prirodna supstanca koja oboma pruža osjećaj užitka i zadovoljstva. Cheryl Kirschenbaum, biologinja sa Univerziteta u Texasu, objašnjava u svom eseju “Nauka poljupca” da dotok dopamina tokom strastvenog poljupca izaziva uzbuđenje i želju, ponekad čak i opsesivne misli slične ovisnosti o drogama.

Četvrta molekula čije se lučenje stimulira poljupcem je oksitocin, poznat kao hormon privrženosti, koji promoviše stabilnost odnosa. Upravo zbog toga se za održavanje veze preporučuje redovna razmjena poljubaca.

Reakcije na neuspjele pokušaje

U slučaju neuspjelog poljupca, luče se adrenalin i kortizol kao neuroendokrini odgovor na stres, što vodi ka prekidu kontakta. Što se tiče zatvaranja očiju tokom strastvenih poljubaca, to se može objasniti širenjem zenica uslijed razmjene tečnosti i emocija, što ubrzava rad srca i stvara potrebu za zatvaranjem kapaka i prepuštanjem ljubavnom iskustvu.