Naučnici utvrdili uzrok masovnog uginuća delfina u amazonskoj prašumi

Potvrđeni uzroci ekološke katastrofe

Istraživački tim je objavio rezultate studije u prestižnom naučnom časopisu Science, gdje je razjašnjena uzročno-posljedična veza između ekstremnih vremenskih prilika i masovnog uginuća delfina. Prema podacima koje je prenio CBS News, do ovog tragičnog događaja došlo je tokom septembra 2023. godine u području amazonske prašume.

Hidrolog Ayan Fleischmann, koji je rukovodio istraživanjem sa Instituta Mamiraua, izjavio je za AFP kako je njegov tim zatekao zastrašujuću situaciju. Voda u jezeru Tefé postala je toliko vruća da je bilo nemoguće dodirnuti je prstom. Fleischmann je istakao i teške psihološke posljedice koje su prouzrokovali prizori mrtvih amazonskih riječnih dupina i tukuksija.

Rekordne temperature vode

Tokom samo jednog sedmičnog perioda, počevši od 23. septembra, dokumentovano je 153 uginule životinje. Među njima se nalazilo 130 riječnih ružičastih delfina i 23 tukuksija, dvije vrste koje su na Crvenoj listi ugroženih vrsta.

Istraživači su obavili terensko istraživanje na deset jezera u središnjem dijelu Amazone i ustanovili da je pet od njih imalo izuzetno visoke dnevne temperature vode preko 37 °C. Uobičajena temperatura ovih vodenih površina kreće se od 29 do 30 stepeni. Najviša zabilježena vrijednost registrovana je upravo u jezeru Tefé, čija se površina smanjila za otprilike tri četvrtine. Poređenja radi, voda u džakuziju obično se zagrijava do temperature nešto ispod 40 stepeni.

Ključni faktori zagrijavanja

Primjenom računarskog modeliranja, naučnici su identificirali četiri glavna faktora koji su doprinijeli ekstremnom zagrijavanju: intenzivno sunčevo zračenje, mala dubina vodenih masa, slabi površinski vjetrovi i povećana mutnoća vode. Ovi elementi međusobno su se pojačavali – plitke vode su povećavale zamućenost, što je pak doprinosilo zadržavanju toplote, dok su slabi vjetrovi onemogućavali adekvatno hlađenje vodene površine.

Širi ekosistemski problemi

Iako je javnost najviše pažnje posvetila uginuću preko dvije stotine delfina u roku od dva mjeseca, ove životinje predstavljale su samo najuočljiviji dio mnogo šire ekološke krize. Paralelno sa tim, zabilježeno je i masovno uginuće riba, kao i cvjetanje fitoplanktona koje je vodu obojilo u crveno.

Analizom NASA-inih satelitskih podataka koji sežu do 1990. godine, istraživači su otkrili da se amazonska jezera zagrijavaju po stopi od približno 0,6 °C svakih deset godina, što predstavlja brži tempo od globalnog prosjeka.

Ovakvi ekstremni događaji postaju sve učestaliji i ozbiljniji kao posljedica klimatskih promjena. Godinu dana nakon ove katastrofe, 2024. godine, Amazonu je pogodila još jedna rekordna suša. Fleischmann je naglasio: “Klimatska izvanredna situacija je ovdje prisutna, u to nema nikakve sumnje.”