Slovenija privlači bh. radnike: U deset godina otišlo više ljudi nego što Tuzla ima stanovnika
Podijeli vijest
Slovenija – zemlja obećana za bh. građane
Slovenija se dugi niz godina pokazuje kao glavna destinacija za zanatlije iz Bosne i Hercegovine, dok Njemačka ostaje tradicionalni izbor za medicinske sestre i tehničare. Ove dvije zemlje kontinuirano primaju veliki broj radnika preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Prema podacima koje je objavio Večernji list, Njemačka ne predstavlja iznenađenje s obzirom na decenijsku tradiciju odlaska, dok je Slovenija postala značajno iznenađenje po broju migranata.
Brojke koje zabrinjavaju
Tokom protekle decenije, preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH, posao u Sloveniji i Njemačkoj pronašlo je ukupno 131.724 radnika iz naše zemlje. Samo u protekloj godini, radne dozvole za ove dvije države dobilo je preko 13.000 bh. državljana.
Od ukupnog broja, Slovenija je primila 125.045 radnika, dok je Njemačka zaposlila 6.679 građana BiH. U toku prvih devet mjeseci ove godine, preko Agencije u Sloveniji je zaposleno čak 9.934 osobe, što odgovara stanovništvu manje općine.
Za poređenje, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, općine kao što su Kneževo sa 9.793 stanovnika, Olovo sa 10.175, Šipovo sa 10.293 i Višegrad sa 10.668 stanovnika imale su slične ili manje brojke.
Statistika pokazuje da je u periodu od 2013. do 2021. godine radne dozvole za Sloveniju dobilo 78.042 radnika, sa rekordnom 2021. godinom kada je 19.575 građana BiH pronašlo posao u toj zemlji. Ovaj broj prevazilazi broj stanovnika gradova poput Mostara, Tuzle ili Zenice.
Novi zakoni od iduće godine
Slovenija planira uvesti nove zakonske odredbe koje će je učiniti još atraktivnijom za bh. radnike. Od 1. januara 2026. godine, zemlja će omogućiti kraći radni vijek zaposlenima starijim od 58 godina ili onima sa najmanje 35 godina radnog staža.
Slovenski radnici će moći birati između slobodnog petka, produženog vikenda ili skraćenog radnog dana od šest sati. Državni sekretar Ministarstva rada Dan Juvan objasnio je da će se zaposleni koji ispunjavaju uslove moći dogovoriti sa poslodavcima o ovom fleksibilnom načinu rada.
Model pod nazivom “80 – 90 – 100” podrazumijeva rad 80% uobičajenog radnog vremena, primanje 90% plaće, uz potpuno plaćanje doprinosa za mirovinu i socijalno osiguranje od 100%. Zakon je već usvojen i stupa na snagu početkom naredne godine.
Prednosti kraćeg radnog vremena
Nova regulativa ima za cilj poboljšanje radnih uslova i produktivnosti, posebno kod starijih radnika i onih sa dugim radnim iskustvom. Narodna skupština Slovenije je potvrdila zakon kojim se zemlja pridružuje Švedskoj, Finskoj, Islandu i Nizozemskoj u eksperimentisanju sa fleksibilnijim radnim vremenom.
Iako šestosatni radni dan još uvijek nije uobičajena praksa u Evropskoj uniji, pojedine kompanije i javne institucije su ga već uspješno implementirale. Glavne prednosti uključuju povećanu produktivnost, bolju koncentraciju i efikasnost, te smanjenje stresa i umora.
Zaposleni dobijaju više vremena za odmor, porodicu, rekreaciju i lične interese, što pozitivno utiče na ravnotežu između profesionalnog i privatnog života.
