Upućena inicijativa: Hoće li BiH i SAD sklopiti sporazum o slobodnoj trgovini?
Podijeli vijest
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) na današnjoj sjednici održanoj u Tuzli usvojila je, na prijedlog federalnog premijera Nermina Nikšića, Informaciju o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema BiH. Uz informaciju, usvojena je i Inicijativa kojom se predlaže pokretanje razgovora i aktivnosti na zaključivanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.
Procedura pokretanja inicijative
Premijer FBiH Nermin Nikšić zadužen je da potpiše tekst usvojene Inicijative. Nakon toga, Generalni sekretarijat Vlade FBiH uputiće inicijativu Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.
Inicijativom se traži od predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, da u skladu sa svojim nadležnostima, odnosno nadležnostima Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, pokrene aktivnosti oko potencijalnog zaključivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz uvažavanje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te drugih dokumenata koji uređuju prava i obaveze Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.
Kontekst američkih carina i ekonomski odnosi
Usvojena Informacija detaljno obrazlaže kontekst i potencijalne posljedice najavljenih američkih carina.
“U prihvaćenoj Informaciji o implikacijama najavljenog uvođenja carina Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini, između ostalog, se podsjeća da su Sjedinjene Američke Države 2. aprila 2025. godine uvele carine od deset posto na sve uvezene robe, te posebne carinske stope za države sa kojima imaju vanjskotrgovinski deficit, uključujući i Bosnu i Hercegovinu za čije proizvode je predloženo uvođenje carine od 35 posto. Također je konstatovano da su SAD 9. aprila 2025. godine suspendovale nove carine na 90 dana”, saopćeno je iz Vlade FBiH.
Informacija takođe pruža uvid u obim trgovinske razmjene između BiH i SAD. Navodi se da ova razmjena čini oko jedan posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH. Ukupan izvoz u SAD tokom 2024. godine iznosio je 234,5 miliona KM, dok je uvoz iz SAD u istom periodu bio 190 miliona KM. Zanimljivo je da podaci obrađeni prema Eurostat metodologiji ukazuju na to da BiH u razmjeni sa SAD zapravo ima vanjskotrgovinski deficit, a ne suficit kako se možda prvobitno smatralo.
Potencijalni negativni uticaji
Uprkos trenutnoj suspenziji carina na period od 90 dana, sama njihova najava stvorila je dodatni pritisak na svjetsku privredu. Ukoliko bi carine zvanično stupile na snagu, očekuju se negativni direktni i indirektni uticaji i na privredu Bosne i Hercegovine.
“Pojašnjeno je da će se direktni uticaj ogledati u negativnim implikacijama po određene industrijske sektore, u prvom planu namjensku industriju, a zatim metalsku i elektro industriju, hemijsku industriju, te manjim obimom i prehrambenu i drvnu industriju. Indirektni uticaj će obimom biti dosta veći s obzirom da se radi o carinama prema Evropskoj uniji našem najznačajnijem trgovinskom partneru, što će se reflektovati dodatnim smanjenjem potražnje za našim proizvodima i uslugama”, stoji u saopštenju.
Stoga, bez obzira na budući status spornih carina, Vlada FBiH smatra da je neophodno hitno djelovati.
“…neophodno u što kraćem roku poduzeti aktivnosti, koje će biti usmjerene na iznalaženje obostrano korisnih rješenja s obzirom da su SAD jedan od naših najvećih saveznika, te iskreni prijatelj.”
Pokretanje pregovora o Sporazumu o slobodnoj trgovini vidi se kao jedan od koraka u tom smjeru.
