Imenovanje glavnog pregovarača uslov za početak pregovora BiH sa EU

Bosna i Hercegovina ponovo se našla na raskrsnici između obećanja o sprovođenju reformi na putu ka Evropskoj uniji i realnosti političkih zastoja. Upravo je taj evropski put uslovljen imenovanjem glavnog pregovarača sa Briselom, što je pitanje koje je gotovo godinu dana u zastoju iz političkih razloga. Tema je ponovo aktuelizirana dolaskom predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, koja je još jednom naglasila da je imenovanje glavnog pregovarača najvažniji prioritet za Evropsku uniju — ali, čini se, ne i za domaće vlasti.

Čovjek od povjerenja i kompetencija trebao bi biti glavni pregovarač sa Briselom, ali oko tog pitanja još nema političkog konsenzusa u BiH. Već je ranije dogovoreno da kandidat bude iz reda srpskog naroda, no na tome se stalo. U javnosti se pojavila informacija da će SNSD predložiti Anu Trišić Babić, bivšu zamjenicu ministra vanjskih poslova BiH i aktuelnu savjetnicu predsjednika SNSD-a Milorada Dodika.

Za SNSD-ovog Nikolu Špirića, Trišić Babić je najbolji kandidat jer, kako kaže, poznaje tematiku evropskih integracija. Ipak, ona još nije zvanično predložena.

“Ako me već pitate, nije razgovarano, ali ja lično mislim da je Ana Trišić Babić najbolji kandidat za glavnog pregovarača. Dakle, postoji dogovor da će to biti predstavnik srpskog naroda, pa valjda će tog predstavnika i predložiti Srbi. Ako putujemo zajedno ka EU, onda nam je zajednički i glavni pregovarač”, izjavio je Nikola Špirić, član Predsjedništva SNSD-a.

Ipak, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ima suprotan stav. On ističe da neće podržati nikoga ko, kako kaže, provodi interese Milorada Dodika i Rusije, te da se o imenu glavnog pregovarača nikada nije razgovaralo.

“Nemamo ništa protiv etničkog balansa da to bude Srbin ili Srpkinja iz RS, ali ne neko ko mora pitati Dodika i Lavrova za svaki potez. Trojka takvu osobu sigurno neće podržati. Hajmo se prvo vratiti ova dva zakona, pa ćemo onda razgovarati o imenima — nismo nikada o tome razgovarali”, poručio je Konaković.

Izbor glavnog pregovarača, tehnički gledano, treba da definiše Vijeće ministara, koje odlučuje o njegovom položaju i odgovornostima. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto izjavila je da je pripremila odluku o uspostavljanju Ureda glavnog pregovarača i da očekuje da će uskoro biti puštena u proceduru.

“Ja ne vidim neki veliki problem. Napravili smo odluku o utemeljenju glavnog pregovarača. Prošle godine smo na političkom nivou gotovo postigli usaglašavanje, pa ću sada tu odluku ponovo pustiti u proceduru da dobije potrebna mišljenja, nakon čega možemo imenovati glavnog pregovarača”, rekla je Krišto.

Prema Ustavu, Predsjedništvo BiH bi trebalo imati konačnu riječ o imenovanju, jer je nadležno za vođenje vanjske politike i imenovanje međunarodnih predstavnika. Evropska unija jasno je poručila da je imenovanje glavnog pregovarača uslov za početak pristupnih pregovora.

“Prioritet je sada da se održi prva međuvladina konferencija. A da biste otvorili put za održavanje te konferencije, potrebno je usvojiti zakone u oblasti pravosuđa, a što je još važnije — mora se imenovati glavni pregovarač”, poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

Glavni pregovarač bi organizacijski trebao biti na vrhu pregovaračke strukture, uz dva zamjenika, te bi predstavljao ključnu kontakt-tačku između BiH i EU. Tek nakon njegovog imenovanja mogu započeti sastanci na kojima će biti objašnjeni detalji pravne stečevine Evropske unije. Zemlje koje su već pregovarale ili pregovaraju o članstvu na te su pozicije postavljale stručne i profesionalne diplomate.