Život na -64°C: Kako se oblače u najhladnijem gradu svijeta?
Podijeli vijest
Kako preživjeti ekstremnu hladnoću u Jakutsku
Oblačenje u sibirskim uslovima nije pitanje stila, već opstanka, jer adekvatna odjeća štiti od opasnih temperatura. Stanovnici Jakutska, glavnog grada ruske republike Jakutije, najbolje znaju kako se obući za ekstremnu hladnoću. Ovaj grad je toliko hladan da je teško povjerovati da neko tamo živi svojevoljno.
Sa temperaturama koje se redovno spuštaju ispod -50 stepeni Celzijusa, Jakutsk nosi titulu najhladnijeg većeg grada na svijetu. Smješten oko 450 kilometara južno od Arktičkog kruga, tlo ostaje hladno čak i ljeti, kada temperature mogu dostići i 30 stepeni Celzijusa. Zimi, već 15 minuta izloženosti niskim temperaturama može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući promrzline.
Da bi se zaštitili od hladnoće, stanovnici Jakutska često imaju po troja vrata na zgradama i tepihe na vanjskim stepenicama, jer su ulice zaleđene i klizave. Automobili su prekriveni zaštitnim materijalima, ostavljajući samo auspuhe vani, i često rade satima kako bi se osiguralo da se mogu ponovo upaliti. Kada su temperature ekstremno niske, ljudi se ne zadržavaju na ulicama, već ulaze u banke ili prodavnice da se ugriju.
Savjeti za oblačenje iz prve ruke
Kiun, koja dijeli svoje iskustvo života na sjeveru, kaže: “Najniža zabilježena temperatura iznosila je –71 °C, a uprkos toj ekstremnoj hladnoći, ovo mjesto volim svim srcem. Jakutija je skriveni dragulj sa nevjerovatnom prirodom, bogatom kulturom i posebnim ljudima”.
Oblačenje na krajnjem sjeveru nije stvar mode, već zaštite zdravlja od životne važnosti. Ključ je u slojevitom oblačenju, jer više tankih slojeva zadržava toplotu efikasnije nego jedan deblji. Odjeća ne smije biti preuska, jer zrak između slojeva pomaže u izolaciji. Glava, ruke i stopala su najosjetljiviji na hladnoću i zahtijevaju posebnu zaštitu.
Izbor materijala za ekstremne uslove
U Jakutsku se zna da su termo odjeća, vuna i krzno nezamjenjivi jer zadržavaju toplotu, za razliku od pamuka. Uobičajeno uvjerenje da je pamuk dobar jer tijelo diše ne vrijedi u ovim uslovima.
Kiun za hladnoću bira izdržljive, debelo postavljene termo hlače koje nosi preko helanki i vunenih štitnika za koljena, kao i dva para čarapa – obične i one od devine dlake. Obične zimske čizme nisu dovoljne, pa se preporučuju posebne čizme za ekstremno niske temperature, sa debelim đonom i unutrašnjošću obloženom krznom ili filcom.
Vanjski sloj štiti od hladnoće, vjetra i snijega, pa su jakne izuzetno debele, postavljene krznom, posebno oko kapuljače. Često su duge, do koljena, radi dodatne zaštite. Neke žene godinama štede za krznene kapute i bunde koje koštaju i do 17 hiljada evra, ali im omogućavaju bezbrižnije zime.
Ruke se štite višeslojno – tankim rukavicama ispod debelih rukavica ili krznenih rukavica bez razdvojenih prstiju, jer takav oblik bolje zadržava toplotu. Ako se zimi nađete u Jakutsku, vidjet ćete samo oči ljudi na ulici, jer često nose maske koje prekrivaju nos, usta i obraze.
