Zašto Evropljani ne kupuju više američkih automobila?

Donald Trump prijeti uvođenjem visokih tarifa na uvoz automobila iz EU, nezadovoljan što Evropljani ne kupuju više američkih vozila. No, zašto američki automobili, s izuzetkom Tesle, nisu popularniji u Evropi?

Uske, popločane ulice italijanskih gradova nude očigledan odgovor na pitanje zašto, prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa, Evropljani „ne uzimaju naše automobile“.

Ili, kako objašnjava automobilski analitičar Hampus Engellau: „Pokušajte se kretati po Italiji u velikom SUV-u. Ja sam to pokušao, i veoma je teško“.

Ako dodamo i cijenu, postaje jasno zašto se američki pick-up kamioni rijetko viđaju na evropskim cestama, primjećuje Mike Hawes, direktor britanskog Udruženja proizvođača i trgovaca automobila (SMMT).

„Imamo više cijene goriva nego Amerikanci, pa preferiramo manja, ekonomičnija vozila, dok oni uglavnom vole veća vozila.“

Engellau, koji radi u švedskoj investicionoj banci Handelsbanken Capital Markets, također naglašava da su cijene goriva u SAD-u znatno niže. „Oni plaćaju po galonu koliko mi plaćamo po litru“, kaže on. (Jedan američki galon iznosi 3,8 litara).

Trgovinski disbalans

Ipak, te razlike nisu spriječile evropske proizvođače automobila da osvoje tržišni udio u SAD-u. Prema Trumpovim riječima, „milioni automobila dolaze u SAD – BMW, Mercedes, Volkswagen i mnogi drugi“.

U 2022. godini, iz EU je u SAD izvezeno 692.334 novih automobila, u vrijednosti od 36 milijardi eura (37 milijardi dolara). Istovremeno, samo 116.207 novih automobila proizvedenih u SAD-u izvezeno je u suprotnom smjeru, u vrijednosti od 5,2 milijarde eura.

Trump smatra da ovaj disbalans uzrokuju nepravedna trgovinska pravila i da ga treba ispraviti.

„Trump je zabrinut jer trgovinski uslovi nisu stvarno jednaki“, objašnjava Engellau, ističući da EU naplaćuje 10% carine na automobile uvezene iz SAD-a, dok SAD – za sada – naplaćuje samo 2,5% carine na automobile iz EU.

Ove razlike navele su Trumpa da najavi povećanje američkih tarifa na evropske automobile. Već je uveo 25% carina na uvoz čelika i aluminija, metala ključnih za automobilsku industriju.

Ovaj potez podstakao je zvaničnike EU da razmotre smanjenje vlastitih tarifa kako bi zaštitili evropsku automobilsku industriju od potencijalnog trgovinskog rata.

Trumpova intervencija nije impresionirala Jima Farleyja, izvršnog direktora američkog Forda. „Do sada smo vidjeli mnogo troškova i haosa“, prenosi NBC News.

Američki proizvođači mijenjaju strategiju

Prema Andyju Palmeru, bivšem operativnom direktoru Nissana i bivšem izvršnom direktoru Aston Martina, trenutno savjetniku u industriji, fokus na trgovinu je pogrešan pristup. „Ako možete, ne želite slati automobile širom svijeta. To su velike kutije pune skupog zraka“, kaže on.

Automobilska industrija je globalna, dodaje Hawes iz SMMT-a, pa proizvođači žele „proizvoditi što bliže kupcima“.

Zbog toga nekoliko evropskih proizvođača, poput BMW-a, Mercedesa i Audija, svoje najveće modele proizvode u Sjevernoj Americi, pri čemu se neki od njih izvoze nazad u Evropu.

Američki proizvođači su u prošlosti koristili slične strategije u Evropi. General Motors je posjedovao evropske marke Opel/Vauxhall i Saab, ali ih je prodao 2017., odnosno ugasio Saab 2009. godine.

Ford je prodao Aston Martin 2007., Jaguar i Land Rover 2008., te Volvo 2010.

Nakon godina gubitaka, Ford trenutno preusmjerava svoje poslovanje u Evropi na električna i komercijalna vozila, dok se udaljava od manjih, pristupačnih modela poput Focusa.

Kompanija planira do 2027. smanjiti broj zaposlenih u Evropi za 14%, odnosno ukinuti 800 radnih mjesta u Velikoj Britaniji i 2.900 u Njemačkoj.

Tesla Elona Muska ima fabriku blizu Berlina, gdje proizvodi Model Y za evropsko tržište, ali i tamo nailazi na prepreke, jer jeftiniji kineski električni automobili sve više preuzimaju evropsko tržište.

Jaka konkurencija u Evropi

Evropa je izuzetno teško tržište za proizvođače automobila, kaže Jose Asumendi, šef istraživanja evropske autoindustrije u banci JP Morgan. „Morate imati prave proizvode i dobro upravljati proizvodnim pogonima.“

Također ističe da domaći brendovi imaju konkurentsku prednost u svojim zemljama, bilo da su to BMW, Mercedes, Volkswagen i Audi u Njemačkoj, Peugeot, Citroen i Renault u Francuskoj ili Fiat i Alfa Romeo u Italiji.

„Ljudi prirodno preferiraju domaće proizvođače, posebno u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji“, objašnjava Asumendi.

Dodaje da su druge evropske zemlje otvorenije prema stranim brendovima, ali je tržište veoma konkurentno, s jakom prisutnošću japanskih, južnokorejskih, a sve više i kineskih automobila.

Osim toga, strani proizvođači u Evropi se suočavaju s različitim poreznim propisima i potrebom za komunikacijom na više jezika.

Andy Palmer ne misli da „evropski kupci imaju posebne zamjerke prema američkim automobilima“, a Asumendi se slaže. „Mislim da Evropljani vole američke brendove, ali u Evropi postoji ogroman izbor vozila, pa je konkurencija žestoka“, kaže on.

Trumpova želja je ojačati američku autoindustriju vraćanjem proizvodnje i inovacija u zemlju. No, Palmer smatra da trgovinski rat s Evropom neće donijeti taj rezultat.

Prvenstveno jer carine obično „izoliraju one koji od njih imaju korist od slobodnog tržišta, što ih čini lijenima, pa prestanu inovirati i gube konkurentnost“, kaže on.

„Ovdje se ne radi o trgovini“, zaključuje Palmer. „Radi se o investicijama i saradnji.“