Vještačka inteligencija prepoznaje skrivenu svijest kod pacijenata u komi prije ljekara

Jedan sistem vještačke inteligencije (AI) uspješno je prepoznao znakove svijesti kod pacijenata u komi, i to mnogo prije nego što su ljekari uspjeli da zabilježe bilo kakve promjene. Osim što je to još jedan pokazatelj razvoja AI tehnologije, takvo revolucionarno otkriće može pomoći u budućem liječenju i praćenju pacijenata sa teškim povredama mozga, prenosi “Jahu lajf”.

Vještačka inteligencija se sve češće primjenjuje u medicini, a najnovija istraživanja pokazuju da može otkriti i ono što ljudsko oko ne uočava. Algoritam mašinskog učenja nedavno je prepoznao znakove takozvane “prikrivene svijesti” kod pacijenata u komi. “Prikrivena svijest” je stanje u kojem je osoba budna i svjesna svoje okoline, ali nije u mogućnosti da kontroliše tijelo niti da komunicira sa drugima. Kasnija istraživanja potvrdila su da približno svaki četvrti pacijent u komi pokazuje znake “prikrivene svijesti”. Ipak, u praksi se ovi pacijenti rijetko testiraju, jer bi to zahtijevalo dugotrajne procedure i skupu opremu, dok se ljekari obično oslanjaju na vizuelne znakove (da li pacijent otvara oči, reaguje na komandu ili se trza na buku).

AI KAO POMOĆ U LIJEČENJU MOZGA

U novoj studiji primijenjena je drugačija strategija – istraživači su koristili algoritam zasnovan na vještačkoj inteligenciji, koji je analizirao video-snimke lica 37 pacijenata sa nedavnim traumatskim povredama mozga. Pacijentima su davane komande poput “otvori oči” ili “isplazi jezik”, dok je sistem bilježio najsuptilnije pokrete (čak su analizirane i njihove pore). Rezultati su zapanjili stručnjake: algoritam je prepoznao reakcije otvaranja očiju kod većine pacijenata i pokrete usta kod gotovo svih onih čiji snimci su bili upotrebljivi.

Ono što je posebno značajno jeste da su kod nekih pacijenata mali pokreti zabilježeni danima prije nego što ih je medicinsko osoblje uopšte primijetilo. U prosjeku, znaci svijesti bili su uočeni četiri do osam dana ranije nego što su ih ljekari registrovali. Ovi rezultati ukazuju da pacijenti često pokazuju sitne motoričke signale prije nego što razviju očigledne reakcije. Takvi pokreti, ma koliko bili suptilni, mogu biti vrlo važni. Ranije prepoznavanje svijesti može pomoći ljekarima i porodicama da donesu pravovremene odluke o vrsti liječenja, od palijativne njege do agresivnijih terapija. Svaki dan u tom procesu je bitan, jer može da odredi da li će pacijent dobiti šansu za rehabilitaciju koja, ako se započne ranije, povećava vjerovatnoću oporavka motoričkih funkcija.

Oporavak svijesti poslije teških povreda mozga često je spor i nepredvidiv. Umjesto naglog “buđenja”, on više liči na postepeno “pojavljivanje” svijesti, slično treperenju svjetla. Iako je nova studija pratila pacijente samo šest mjeseci nakon otpusta iz bolnice, postavlja se pitanje da li bi primjena ovakve tehnologije mogla da otkrije znake svijesti i kod osoba za koje se godinama smatra da su u potpuno nesvjesnom stanju, prenosi “Jahu lajf”.

Cilj daljih istraživanja je da se ispita mogu li pacijenti koristiti specifične pokrete lica kako bi odgovarali na jednostavna pitanja sa “da” ili “ne”. Ako bi to bilo moguće, otvorila bi se potpuno nova dimenzija komunikacije sa ljudima koji nemaju drugog načina da izraze svoje misli.