Vrtoglavica, poznata kao vertigo, predstavlja izazovan simptom koji se javlja kod oko pet posto pacijenata, a često se ponavlja i teško je podnijeti terapiji. Vertigo nije bolest sama po sebi, već znak nekog drugog zdravstvenog problema.

Šta je vertigo i kako nastaje?

Za razliku od osnovnih pet čula, čulo za ravnotežu djeluje nesvjesno, na refleksan način. Mozak prima informacije o položaju tijela iz tri glavna izvora: vestibularnog sistema u unutrašnjem uhu, vida i mišićno-zglobnog sistema. Vrtoglavica se javlja kada se ove informacije ne ‘poklapaju’ ili kada moždani centri ne mogu pravilno da ih obrade, često zbog poremećaja u cirkulaciji.

Mnoštvo mogućih uzroka

Uzroci vrtoglavice su izuzetno brojni, a preko stotinu različitih oboljenja može biti praćeno ovim simptomom. Najpoznatiji, iako ne i najčešći, uzroci su poremećaji vestibularnog aparata u uhu, poput upale nerava ili pomjeranja kristala kalcijum-karbonata.

Česti su i problemi centralnog nervnog sistema, kao što je vertebro-bazilarna insuficijencija. Sekundarne vrtoglavice mogu biti izazvane infekcijama, lijekovima, promjenama krvnog pritiska, anemijom, biohemijskim disbalansom, stresom ili čak bolestima želuca i pluća.

Kompleksna dijagnostika i liječenje

Dijagnostički proces je zahtjevan i obuhvata ORL pregled sa kaloričkim testom, neurološki pregled, hematološke analize, kardiološka i oftalmološka ispitivanja. I pored sveobuhvatnog pristupa, u više od polovine slučajeva uzrok vertiga ostaje neotkriven.

Terapija zavisi od uzroka. Najčešće se koriste ciljani vazodilatatori (kao što su betahistini), vitaminska terapija i preparati na bazi Ginko bilobe. Ponekad se preporučuju i adaptacione vježbe, a u rijetkim slučajevima i destrukcija oštećenog centra za ravnotežu injekcijama.