Reciklažni sektor traži rješenja
Uvoz plastičnog otpada iz EU u BiH uskoro zabranjen
Podijeli vijest
Nakon što je Evropska unija usvojila Uredbu o pošiljkama otpada, Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje, neće moći uvoziti plastični otpad iz EU, počevši od novembra sljedeće godine pa do maja 2029. godine. Zbog toga, domaće kompanije koje se bave reciklažom razmatraju uvoz sirovina iz drugih zemalja.
Spoljnotrgovinska komora BiH je obavijestila privrednike o novim, strožijim pravilima za izvoz otpada iz EU u treće zemlje i one koje nisu članice OECD-a. Cilj ovih mjera je jačanje cirkularne ekonomije, osiguranje ekološki prihvatljivog tretmana otpada i sprečavanje ilegalne trgovine.
Od 21. maja 2027. godine, izvoz neopasnog otpada iz EU u zemlje izvan OECD-a bit će moguć samo ako te države službeno obavijeste Evropsku komisiju da žele uvoziti određene vrste otpada i da imaju kapacitete za njegovo sigurno zbrinjavanje.
BiH je podnijela zahtjev za nastavak uvoza određenih vrsta neopasnog otpada iz EU u propisanom roku. Međutim, Evropska komisija je naglasila da plastični otpad ne može biti odobren u ovom postupku, iako je bio dio prvobitnog zahtjeva BiH.
“Prema novim pravilima, izvoz neopasne otpadne plastike iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a biće potpuno zabranjen u periodu od 21. novembra 2026. do 21. maja 2029. godine. Nakon isteka zabrane, zemlje izvan OECD-a moći će podnijeti poseban zahtjev Evropskoj komisiji za nastavak uvoza neopasnog plastičnog otpada”, navodi se u saopštenju.
Ova regulativa može imati uticaj na kompanije u BiH koje prerađuju plastični otpad, posebno one koje uvoze sirovinu iz država članica EU. To bi moglo zahtijevati prilagođavanje poslovnih procesa i promjenu tržišnog usmjerenja.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u prvih 11 mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 1.890.430 kilograma otpadaka, odrezaka i lomljevina od plastičnih masa. Najveći dio uvezen je iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Iz fabrike “Omorika reciklaža” ističu da u svom proizvodnom i reciklažnom procesu koriste isključivo PET ambalažu, koja spada u neopasni plastični otpad.
“Tokom tekuće godine, uvoz ove sirovine iz zemalja Evropske unije činio je do 15 odsto ukupno korištenih količina. Iako se radi o relativno malom udjelu, smatramo da će najavljena zabrana ipak imati određeni indirektni uticaj na naše poslovanje, posebno imajući u vidu činjenicu da su pojedini dobavljači iz EU istovremeno i naši dugogodišnji kupci gotovih proizvoda”, kažu iz kompanije “Omorika reciklaža”.
Iz kompanije naglašavaju da je riječ o regulatornoj odluci koju je donijela Evropska unija, na čije kreiranje ni pojedinačne kompanije niti BiH kao država nemaju značajniji uticaj.
“U tom smislu, domaća privreda nalazi se u poziciji prilagođavanja već definisanim pravilima, a ne njihovog oblikovanja. U cilju prilagođavanja novim regulatornim okolnostima, naša buduća orijentacija u pogledu obezbjeđenja sirovina biće usmjerena ka trećim zemljama, uz striktno poštovanje svih važećih zakonskih i ekoloških standarda. Istovremeno, nastavićemo da razvijamo održive modele poslovanja i jačamo stabilnost lanca snabdijevanja”, pojašnjavaju iz ove fabrike.
Smatraju da bi ova situacija mogla biti prilika da se u Bosni i Hercegovini ozbiljnije razmotri uvođenje depozitnog sistema za PET ambalažu.
“Takav sistem bi dugoročno mogao doprinijeti većoj dostupnosti domaće sirovine, unapređenju upravljanja plastičnim otpadom, kao i razvoju cirkularne ekonomije u zemlji”, dodali su.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, analiza podataka o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu od 2014. do 2024. godine pokazuje generalni rast prometa pet grupa otpada: metalnog, staklenog, plastičnog, gumenog otpada te otpada od papira i kartona.
“Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2024. godini iznosi 38.298 tona, što je za 29,5 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period od 2014. do 2024. godine ukazuje na trend pada uvezenih količina plastičnog otpada te otpada od papira i kartona, dok su gumeni otpad, otpad od sagorijevanja, metalni i tekstilni otpad zadržali trend rasta tokom posmatranog perioda”, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da je tokom 2024. godine, od ukupne uvezene količine plastičnog otpada, 53,1 odsto uvezeno iz Hrvatske.
