Mlađe osobe često simptome koji bi mogli ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme, poput raka, pogrešno pripisuju stresu, nepravilnoj ishrani ili nezdravom načinu života. Ovakvo odlaganje posjete ljekaru može dovesti do kasne dijagnoze, što značajno umanjuje šanse za uspješno liječenje. Onkolog-radioterapeut dr Jiri Kubeš naglašava važnost obraćanja pažnje na signale koje tijelo šalje i poziva mlađu populaciju da bude proaktivnija u brizi o svom zdravlju.

Posebnu pažnju treba obratiti na dugotrajne promjene u radu crijeva, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, hronični umor koji ne prolazi ni nakon odmora, postojanje kvržica ili otoka koji ne nestaju, česte glavobolje ili neurološke promjene, kao i neuobičajena krvarenja ili bolovi koji ne prestaju. Dr Kubeš ističe da su upravo ovi simptomi ključni pokazatelji koje nikako ne treba zanemariti.

„Ključne su trajne promjene. Uporni digestivni problemi, neobjašnjiv gubitak težine, neobične kvržice, promene u radu crijeva ili umor koji se ne popravlja nikada ne smeju da se ignorišu — čak ni u dvadesetim ili tridesetim godinama“, naglašava dr Kubeš.

Podaci organizacije Cancer Research UK ukazuju na zabrinjavajući trend: stopa obolijevanja od raka kod osoba starosti od 25 do 49 godina porasla je za 24% između 1995. i 2019. godine, iako se većina slučajeva i dalje dijagnostikuje kod osoba starijih od 50 godina. Veći problem za mlađe pacijente predstavlja odlaganje postavljanja dijagnoze usljed ignorisanja simptoma.

„Cilj je podizanje svesti, a ne izazivanje straha. Rizik od raka više nije ograničen samo na starije generacije i ljudi to moraju da prepoznaju“, dodaje ljekar.

Rano otkrivanje raka može značajno uticati na uspješnost i intenzitet liječenja, što je od posebne važnosti za mlađe osobe koje imaju dug životni vijek pred sobom. Medicinski direktor Prašnog centra za protonsku terapiju poručuje: „Ako vam nešto deluje pogrešno i ne prolazi, proverite. Biti proaktivan nije preterana reakcija. Rano reagovanje spašava živote.“

Dr Kubeš navodi da naučnici još uvijek istražuju uzroke porasta broja dijagnoza kod mlađih osoba, ali kao moguće faktore navodi sjedelački način života, nepravilnu ishranu, gojaznost, zagađenje životne sredine, pušenje i konzumaciju alkohola.