Velike razlike u primjeni
Upotreba AI u BiH i drugim zemljama Evropske unije
Podijeli vijest
Alati zasnovani na generativnoj umjetnoj inteligenciji omogućavaju korisnicima da kreiraju novi sadržaj, kao što su tekstovi, slike, programski kodovi ili videozapisi, koristeći jednostavne upite. Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, oko trećine stanovnika Evropske unije starosti između 16 i 74 godine je barem jednom koristilo neki od ovih alata, kako prenosi Euronews Next.
Međutim, analiza podataka iz 33 evropske zemlje ukazuje na značajne razlike u upotrebi umjetne inteligencije. Korištenje varira od samo 17 posto u Turskoj do čak 56 posto u Norveškoj. Unutar same Evropske unije, postotak se kreće od 18 posto u Rumuniji do 48 posto u Danskoj.
U čak 13 evropskih zemalja, više od 40 posto stanovništva je koristilo alate generativne umjetne inteligencije. Pored Norveške i Danske, u ovu grupu spadaju i Švicarska (47%), Estonija (47%), Malta (46%), Finska (46%), Irska (45%), Holandija (45%), Kipar (44%), Grčka (44%), Luksemburg (43%), Belgija (42%) i Švedska (42%).
S druge strane, u osam zemalja manje od četvrtine stanovnika koristi ove alate. Pored Turske i Rumunije, to su Srbija (19%), Italija (20%), Bosna i Hercegovina (20%), Sjeverna Makedonija (22%), Bugarska (23%) i Poljska (23%).
Među najvećim ekonomijama EU, Italija (20%) i Njemačka (32%) su ispod prosjeka Unije, dok su Španija (38%) i Francuska (37%) nešto iznad njega, što ukazuje na jasnu podjelu između digitalno naprednijeg sjevera i zapada, te juga i istoka Evrope koji zaostaju.
Van Noordt ističe da stanovnici tih zemalja već posjeduju digitalne vještine, češće koriste internet i generalno su skloniji tehnologiji. On dodaje: “To se odražava u podacima: u zemljama s nižim usvajanjem, ljudi je ne koriste jer nisu znali da generativna umjetna inteligencija postoji ili ne znaju kako je koristiti”.
Van Noordt naglašava da je posjedovanje pristupa tehnologiji jedno, a razumijevanje kako je iskoristiti nešto sasvim drugo. On kaže: “Mnogi ljudi diljem Europe kažu da ne koriste generativnu umjetnu inteligenciju jednostavno zato što ne znaju za što bi je koristili. To pokazuje da je ‘AI pismenost’ ogroman faktor”.
Iako vlade mogu podsticati korištenje, Van Noordt zaključuje da se čini da “temeljna digitalna kultura i praktične vještine građana izgleda imaju veći učinak”.
Podaci također pokazuju da se umjetna inteligencija znatno više koristi u privatne svrhe nego za posao. U prosjeku, na nivou EU, 25 posto ljudi je koristilo AI alate iz ličnih razloga, a 15 posto u poslovne svrhe.
