Rat i tehnologija
Umjetna inteligencija na ratištu: Kako AI bira mete u sukobu SAD-a, Izraela i Irana
Umjetna inteligencija na ratištu: Kako AI bira mete u sukobu SAD-a, Izraela i Irana
Podijeli vijest
Najnoviji sukob između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana donio je do sada nezabilježenu upotrebu umjetne inteligencije za analizu obavještajnih podataka i odabir ciljeva, iako se upotreba ove tehnologije u ratu i dalje žestoko raspravlja. Različiti oblici AI-a navodno su korišteni za vođenje izraelske kampanje u Gazi i za hvatanje venezuelanskog lidera Nicolasa Madura u američkom napadu.
Kako AI skraćuje ‘lanac uništenja’
Eksperti vjeruju da je tehnologija pomogla u odabiru meta za hiljade američkih i izraelskih udara na Iran od 28. februara, iako tačna upotreba još uvijek nije potvrđena. Danas “svaka vojna sila od bilo kakvog značaja ogromno ulaže u vojne primjene AI-a”, rekla je dr. Laure de Roucy-Rochegonde iz francuskog think-tanka IFRI. “Gotovo svaka vojna funkcija može biti pojačana AI-om”, od “logistike do izviđanja, opservacije, informacijskog ratovanja, elektronskog ratovanja i sajber sigurnosti”, dodala je.
Alati umjetne inteligencije također se mogu naći ugrađeni u polu-autonomne dronove za napad i drugo oružje. Ali jedna od njihovih najpoznatijih upotreba je u skraćivanju takozvanog “lanca uništenja”, vremena i donošenja odluka između otkrivanja mete i udara na nju. Američke snage koriste Maven Smart System koji je izgradio Palantir, a tvrtka kaže da on može identificirati i odrediti prioritete potencijalnih meta.
Pravna i moralna pitanja
Upotreba AI-a u ratu postavlja niz moralnih i pravnih pitanja, posebno o opsegu ljudske kontrole nad njihovim akcijama. diskusija je dovedena u prvi plan tokom borbi u Gazi, gdje su izraelske snage koristile program pod nazivom “Lavender” za identifikaciju meta – unutar određene granice greške. Ta aplikacija je radila “jer je pokrivala vrlo ograničeno područje”, rekao je dr. de Roucy-Rochegonde.
“Ako nešto pođe po zlu, onda ko je odgovoran?”, pitao se dr. Peter Asaro, predsjedavajući Međunarodnog komiteta za kontrolu robotskog oružja, u intervjuu za AFP. Navodno bombardiranje iranske škole, za koje vlasti tamo kažu da je ubilo 150 ljudi, moglo bi biti slučaj pogrešnog ciljanja od strane AI-a, dodao je. Ni SAD ni Izrael nisu priznali odgovornost za udar.
Gospodin Bertrand Rondepierre, šef agencije za umjetnu inteligenciju francuske vojske AMIAD, istakao je da su AI koji “djeluju bez ikakve kontrole” “naučna fantastika”. U Francuskoj, barem, “vojni zapovjednici su u srcu akcije i dizajna ovih sistema”, inzistirao je. “Nijedan vojni donosilac odluka ne bi pristao koristiti AI ako nema povjerenja i kontrole nad onim što radi”, dodao je Rondepierre.
Današnje stanje je samo “početak” upotrebe AI-a od strane svjetskih oružanih snaga, rekao je Benjamin Jensen iz think-tanka CSIS sa sjedištem u Washingtonu, koji je učestvovao u testovima AI-a u vojnom donošenju odluka tokom protekle decenije. Svjetske vojske “nisu fundamentalno preispitale kako planiramo, kako provodimo operacije, da bismo iskoristili” mogućnosti AI-a, dodao je. “Trebaće generacija da ovo zaista shvatimo.”

