Finansijska nestabilnost Ujedinjenih nacija

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, Antonio Guterres, uputio je snažno upozorenje o kritičnom stanju finansija organizacije, ističući da se ona suočava s neposrednom opasnošću od finansijskog kolapsa. Glavni razlozi za ovu zabrinjavajuću situaciju su neplaćene članarine država članica i specifično budžetsko pravilo koje nalaže vraćanje neutrošenih sredstava. Guterres je već ranije naglašavao sve izraženiju krizu likvidnosti u UN-u, ali ovo je njegovo najozbiljnije upozorenje do sada, a dolazi u vrijeme kada Sjedinjene Američke Države, ključni finansijer i ujedno najveći dužnik, sve više odstupaju od multilateralizma na različitim poljima.

Postavlja se ključno pitanje o iznosu dugovanja prema Ujedinjenim nacijama i identitetu država koje zaostaju s plaćanjem. U pismu upućenom državama članicama prošle sedmice, Guterres je naveo rekordni iznos od 1,57 milijardi dolara neizmirenih obaveza za redovni budžet, bez preciziranja imena država. Zvaničnici UN-a navode da preko 95% ukupnog duga za redovni budžet otpada na Sjedinjene Američke Države, koje su do početka februara dugovale 2,19 milijardi dolara. Dodatno, SAD duguju još 2,4 milijarde dolara za tekuće i prethodne mirovne misije, te 43,6 miliona dolara za sudove UN-a. Generalna skupština UN-a je 30. decembra odobrila budžet od 3,45 milijardi dolara za redovni budžet UN-a za 2026. godinu, nakon višesedmičnih pregovora. Ovaj budžet pokriva troškove funkcionisanja ureda UN-a širom svijeta, uključujući sjedište u New Yorku, plate osoblja, sastanke te rad na razvoju i ljudskim pravima.

Prema podacima zvaničnika UN-a, SAD nisu uplatile sredstva za redovni budžet prošle godine, dugujući 827 miliona dolara za tu godinu, kao i 767 miliona dolara za 2026. godinu. Slijede Venecuela i Meksiko, sa dugovanjima od 38 miliona, odnosno 20 miliona dolara. Visina doprinosa država članica zavisi od veličine njihove ekonomije; SAD doprinose sa 22% redovnog budžeta, dok Kina učestvuje sa 20%. Rok za zvanično plaćanje doprinosa je 8. februar, a do sada je 41 država izmirila svoje obaveze za 2026. godinu, prema dokumentu UN-a.

Pozivi na izmirenje obaveza i američki stav

Generalni sekretar Guterres je, ne navodeći direktno Sjedinjene Američke Države, istakao da bi se problem UN-ovog „problema s novčanim tokom“ mogao riješiti „ako države članice, koje imaju obavezu plaćanja, plate“. Ova finansijska napetost dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump inicira osnivanje „Odbora za mir“ na čijem čelu bi bio doživotno, što neki vide kao potencijalno podrivanje Ujedinjenih nacija, organizacije sa 193 države članice osnovane nakon Drugog svjetskog rata s ciljem očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti.

Pod Trumpovom administracijom, osim odbijanja plaćanja obaveznih doprinosa za redovni budžet i mirovne misije UN-a, SAD su značajno smanjile dobrovoljna finansijska sredstva za agencije UN-a koje imaju vlastite budžete, te su izrazile namjeru izlaska iz nekih organizacija UN-a, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju. U decembru, UN su uputile apel za budžet za 2026. godinu koji je bio upola manji od očekivanog za 2025. godinu, priznajući drastičan pad donatorskih sredstava u vrijeme kada su humanitarne potrebe na najvišem nivou.

Guterres je prošle godine pokrenuo radnu grupu za reforme, UN80, s ciljem smanjenja troškova i povećanja efikasnosti. Odobreni redovni budžet za 2026. godinu je otprilike 200 miliona dolara veći od njegovog prijedloga, ali je oko 7% niži u odnosu na odobreni budžet za 2025. godinu. Guterres je u svom pismu upozorio da bi UN mogle ostati bez novca do jula, te je naveo „kafkijanski“ zahtjev da se svake godine državama vrati stotine miliona dolara neutrošenih doprinosa, čak i ako ta sredstva nikada nisu primljena. Zvaničnici UN-a se nadaju da će uspjeti izmijeniti ovo „bizarno“ pravilo, koje Guterres naziva „trkom ka bankrotu“.

Kada je riječ o stavu Trumpove administracije, Trump je u razgovoru za Politico sebe predstavio kao spasioca UN-a, ali nije precizirao hoće li SAD izmiriti svoja dugovanja. Prema navodima Politica, Trump je izjavio da nije bio svjestan kašnjenja SAD-a u ispunjavanju svojih obaveza, ali je izrazio uvjerenje da bi „vrlo lako riješio problem“ i naveo bi druge zemlje da plate – ako bi ih UN samo zamolile. Bijela kuća i State Department nisu odgovorili na upite o tome hoće li SAD platiti, niti da li je Trump mislio da bi druge zemlje trebale preuzeti finansijski teret. Međutim, visoki zvaničnik State Departmenta je izjavio da se „UN moraju vratiti osnovama“ i optužio ih za rasipanje novca.

„Nemamo interes da nastavljamo trošiti američke porezne dolare na takvo rasipanje, prevare i zloupotrebe“, rekao je zvaničnik. „UN nastavljaju plaćati svoje osoblje znatno više nego za uporedive pozicije u američkoj vladi, pružaju neprihvatljive beneficije i penzije, te su povećale broj birokrata na visokim pozicijama u New Yorku – za preko 30% – samo u posljednje dvije godine. UN su prošle godine potrošile 340 miliona dolara samo na sastanke i konferencije.“

Prema nacrtu budžetskog dokumenta UN-a u koji je Reuters imao uvid u septembru, planovi UN-a za uštedu troškova za narednu godinu predviđali su znatno manje smanjenje broja rukovodećih pozicija u odnosu na niže rangirane. Dokument je pokazao da bi samo dva od 58 mjesta šefova odjela u rangu ispod generalnog sekretara, odnosno 3%, bila ukinuta, u poređenju sa oko 19% na opštem nivou i do 28% za jednu kategoriju nižeg ranga, prema proračunima Reutersa. Zvaničnik UN-a je izjavio da Guterres ima za cilj provođenje reformi uz ograničavanje uticaja smanjenja budžeta. Ako SAD ne plate, „na kraju dana, sastanci se ne mogu organizovati, posao se ne obavlja, osoblje se ne plata“, rekao je zvaničnik. „Za razliku od vlade, mi ne možemo pozajmiti novac niti ga štampati.“