Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar privatno vrše pritisak na saveznike kako bi ih uvjerili da pomognu predsjedniku Donaldu Trumpu da pronađe diplomatski izlaz koji će spriječiti dalju eskalaciju vojnih operacija SAD-a protiv Irana, saznaje se od upućenih izvora.

Ove dvije zaljevske monarhije nastoje izgraditi široku koaliciju koja će promovirati brz i diplomatski završetak sukoba, kako bi se spriječila regionalna eskalacija i produženi šok na tržištu energenata. Izvori, koji govore pod uslovom anonimnosti jer stvar nije javna, ističu da je glavni motiv sprječavanje dugotrajnog rasta cijena nafte i gasa.

Prijetnja energetskoj stabilnosti

Prema katarskoj procjeni dostavljenoj Bloombergu, ako pomorski putevi u regionu ostanu ozbiljno poremećeni do sredine ove sedmice, očekuje se značajnija tržišna reakcija na cijene prirodnog gasa od oštrog skoka zabilježenog 2. marta. Od početka američkih i izraelskih udara na Iran 28. februara, sukob se brzo proširio, uvlačeći zemlje koje tvrde da nisu dio njega, ali čije baze, infrastruktura i građani postaju mete odmazde.

Katar je privremeno zaustavio proizvodnju tečnog prirodnog gasa u najvećem svjetskom izvoznom postrojenju nakon što je postalo metom iranskog napada dronovima, što je dovelo do skoka cijena gasa u Evropi za više od 50 posto.

Hitno jačanje odbrane

Privatno, i UAE i Katar rade na brzom poboljšanju svojih sposobnosti protivvazdušne odbrane, kažu upućeni izvori. UAE je zatražila pomoć od saveznika za srednjeg dometa protivvazdušnu odbranu, dok je Katar zatražio pomoć u suzbijanju napada dronovima – koji su se pokazali kao veća prijetnja od balističkih projektila. Prema internoj analizi koju je vidio Bloomberg, katarske zalihe projektila Patriot će trajati četiri dana pri trenutnoj stopi upotrebe.

Katar je saopćio da je oborio dva iranska borbena aviona Sukhoi Su-24 i presreo sedam balističkih projektila, kao i pet dronova. Sve prijetnje su neutralizirane odmah po otkrivanju. Ministarstvo odbrane ranije je 2. marta saopćilo da je Katar napadnut sa dva iranska drona, od kojih je jedan ciljao rezervoar za vodu u elektrani u Mesaieedu, a drugi energetski objekat u Ras Laffanu.

Predsjednik UAE Mohammed bin Zayed Al Nahyan i katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani održali su telefonske razgovore s brojnim evropskim liderima posljednjih dana, uključujući Keira Starmera iz Ujedinjenog Kraljevstva, Emmanuela Macrona iz Francuske i Friedricha Merza iz Njemačke.

Pregovori i unutrašnje podjele

Prije rata, zaljevski sugovornici – posebno Katarci, koji su godinama gajili bliske poslovne veze s američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom – mjesecima su pozivali na suzdržanost, kažu zapadni zvaničnici i još jedna osoba upućena u pregovore. Prije udara, zaljevske monarhije su nudile viziju Irana nakon sankcija, otvorenog za zapadni kapital, sa energetskim partnerstvima, investicijama u infrastrukturu i finansijskim koridorima od Houstona do Teherana.

Ta ponuda odjeknula je instinktima Trumpovog tima, s mogućim velikim sporazumom koji bi ličio na ponovno otvaranje venecuelanske naftne industrije nakon napada američkih specijalaca koji je doveo do hapšenja Nicolása Madura. Jedan od katarskih zvaničnika uključenih u ove kontakte bio je Ali al-Thawadi, koji je član Odbora za mir i prisustvovao nekim od američko-iranskih pregovora.

Međutim, unutar Trumpovog okruženja, konkurentski savezi vršili su pritisak s različitih strana. Katar se pozivao na trgovinu, stabilnost i obećanje istorijske ekonomske normalizacije s Teheranom, dok su izraelski zvaničnici pozivali na zajednički politički identitet, sigurnosne interese i kredibilitet Trumpove doktrine ‘mira kroz snagu’.