Finansijski šok
Tržišta u slobodnom padu: Rast cijene nafte pali strahove od inflacije, a sukob na Bliskom istoku produbljuje krizu
Tržišta u slobodnom padu: Rast cijene nafte pali strahove od inflacije, a sukob na Bliskom istoku produbljuje krizu
Podijeli vijest
Globalna tržišta dionica doživjela su dramatičan pad u utorak, dok su cijene nafte porasle za više od sedam posto zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Rast cijena energenata ponovo je zapalio strahove investitora od rastuće inflacije, što je dovelo do masovnog bijega u sigurne vrijednosne papire i ojačanja američkog dolara.
Izraelski napadi na Liban i odgovor Irana na energetsku infrastrukturu u zemljama Zaljeva dodatno su zaoštrili situaciju, posebno nakon što su udari pogodili i tankere u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Predsjednik SAD-a Donald Trump opravdao je široki rat protiv Irana u svojim najopsežnijim javnim komentarima, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio da sukob “neće trajati godinama”.
Panika na berzama
Indeksi na Wall Streetu pali su gotovo dva posto, prateći pad evropskih tržišta od preko tri posto. Azijska tržišta zatvorila su se sa gubitkom od 3,5 posto, a Južna Koreja je bila najteže pogođena sa padom KOSPI indeksa od 7,2 posto. “Tržište je zabrinuto da SAD biva uvlačen dublje u ovaj sukob nego što su investitori očekivali”, rekao je Tim Ghriskey, viši portfolio strategist u Ingalls & Snyder u New Yorku.
Ghriskey je dodao da rastuće cijene nafte predstavljaju negativan šok za globalnu ekonomiju i podižu zabrinutost oko inflacije. Do 11:32 po lokalnom vremenu, Dow Jones Industrial Average pao je za 904,58 poena, S&P 500 za 118,38 poena, a Nasdaq Composite za 415,20 poena.
Reakcije na tržištima obveznica i valuta
Zbog strahova od dugotrajne visoke inflacije, tržišta državnih obveznica od eurozone do SAD-a i Britanije doživjela su oštar pad. Prinosi američkih trezorskih zapisa porasli su, s prinosom na desetogodišnju obveznicu na 4,065 posto. Američki dolar dosegao je višemjesečne vrhunce u odnosu na euro, funtu i jen, dok je indeks dolara porastao 0,78 posto na 99,27.
U naftnom sektoru, američka sirova nafta poskupjela je 7,57 posto na 76,62 dolara po barelu, a Brent na 83,43 dolara. Dodatne neizvjesnosti donijela je odluka Katara da obustavi proizvodnju tečnog prirodnog gasa (LNG), što je izazvalo zaštitna gašenja postrojenja širom Bliskog istoka. Katarski LNG čini oko 20 posto globalne ponude.
Rast cijena energenata komplicira napore Federalnih rezervi da kontrolišu inflaciju, a podaci ISM-a o proizvodnji za februar već su pokazali porast cijena na izlazu iz fabrika na najviši nivo u gotovo tri i po godine. Cijena zlata pala je za četiri posto, potisnuta jačim dolarom i smanjenim izgledima za smanjenje kamatnih stopa.



