Nova globalna carina američkog predsjednika Donalda Trumpa od 10% zvanično je stupila na snagu, što označava početak napora Bijele kuće da očuva Trumpovu trgovinsku agendu nakon što je Vrhovni sud poništio njegove prvobitne, opsežnije carine. Trump je izvršnu naredbu kojom ovlašćuje uvoznu taksu od 10% potpisao samo nekoliko sati nakon presude suda.

Nakon toga je prijetio da će stopu podići na 15%, ali zvanična direktiva za povećanje nije izdata do trenutka kada je niža stopa stupila na snagu. Prema zvaničniku administracije, Bijela kuća radi na formalnoj naredbi koja će globalnu carinsku stopu podići na 15%, ali rok za implementaciju te veće takse još uvijek nije konačno određen.

Zbunjenost i zamrznuti pregovori

Nedostatak jasnoće iz Washingtona izazvao je zbunjenost širom svijeta u vezi s Trumpovim carinskim planovima. Zemlje i korporacije pažljivo pregledavaju postojeće trgovinske sporazume kako bi procijenile kako će se snaći pod njegovim najnovijim prijetnjama. Glavni trgovinski partneri, uključujući Evropsku uniju i Indiju, naglo su obustavili tekuće trgovinske pregovore uslijed neizvjesnosti.

Trump primjenjuje osnovnu taksu od 10% na osnovu Sekcije 122 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koja predsjedniku SAD dopušta da uvede naplatu na 150 dana bez odobrenja Kongresa. Na ovaj pristup se okrenuo nakon što je sud presudio da je prekršio zakon o izvanrednim ovlaštenjima koristeći ga za uvođenje takozvanih recipročnih carina na robu iz zemalja širom svijeta.

Naredba je sačuvala neke izuzeće, uključujući robu usklađenu sa sjevernoameričkim trgovinskim paktom između Sjedinjenih Država, Kanade i Meksika, kao i izuzetak za neku poljoprivrednu robu koji je postojao pod Trumpovim poništenim carinama.

Reakcije partnera i budući izazovi

Trumpov tim istakao je da će carine ostati centralni dio njegove trgovinske politike, ponavljajući planove za pokretanje niza istraga na ubrzanim rokovima koje mu omogućavaju jednostrano uvođenje carina, a sve s ciljem obnove carinskog režima koji je presuda suda efektivno uništila.

Kako odgovaraju na odluku sudaca, zvaničnici administracije pozvali su trgovinske partnere da poštuju sporazume koje su pregovarali sa SAD u protekloj godini. “Želimo da shvate da će ovi dogovori biti dobri dogovori”, rekao je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer. “Mi ćemo ih poštovati. Očekujemo da ih i naši partneri poštuju.”

Međutim, taj argument se pokazao manje nego umirujućim za neke velike ekonomije. Evropska unija zamrznula je ratifikaciju svog sporazuma sa SAD sve dok Trump ne učvrsti svoje najnovije carinske planove. U New Delhiju, zvaničnici su naveli slične razloge zašto je Indija odložila pregovore u SAD o finalizaciji privremenog trgovinskog sporazuma.

Trump je također prijetio još višim carinama partnerima koji “igraju igre” sa svojim postojećim sporazumima. Predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde istaknula je da je “od kritične važnosti” za globalnu trgovinu da se od američke administracije dobije “jasnoća”.

Trumpova prijetnja da će podići globalnu osnovnu stopu na 15% uznemirila je i neke tradicionalne saveznike koji su sklopili dogovore sa njim. S druge strane, druge, više antagonističke nacije, uključujući Kinu, mogu otkriti da im je pregovaračka pozicija ojačana sada kada su Trumpova izvanredna ovlaštenja ograničena. Trump je zakazao posjet Pekingu krajem marta na vrlo očekivani sastanak sa svojim kolegom, Xi Jinpingom.