Predsjednik SAD-a Donald Trump naginje ka vojnim udarima na Iran, ali njegova administracija šalje kontradiktorne signale, naizmjenično prijeteći i izražavajući spremnost za razgovore, što zamagljuje opravdanost za eventualnu intervenciju. Istovremeno, opozicione demokrate dovode u pitanje Trumpove ciljeve i zahtijevaju da se Kongres konzultira prije nego što zemlja bude uvučena u rat.

Dijalog i prijetnje

Treći krug američko-iranskih pregovora završen je 26. februara u Ženevi, a posrednik Oman je govorio o “značajnom napretku”. Međutim, prijetnja potencijalnim sukobom izaziva veliku zabrinutost u Washingtonu. Trump je izjavio da preferira diplomatski put, ali je spreman narediti ograničene udare u nedostatku dogovora. Državni sekretar Marco Rubio je 25. februara u Saint Kitts and Nevisu ublažio očekivanja od ženevskog sastanka, istaknuvši da će “na kraju morati razgovarati o više od samo nuklearnog programa”.

“Rekao bih da je iransko inzistiranje na ne raspravljanju o balističkim projektilima veliki, veliki problem”, rekao je Rubio novinarima. U svom obraćanju Kongresu 24. februara, Trump je govorio o “zlim nuklearnim ambicijama” Irana i optužio Teheran da pokušava razviti oružje koje bi moglo pogoditi Sjedinjene Države.

Pitanje opravdanosti i uloga Kongresa

Izjave administracije dovode se u pitanje. Bivši švedski premijer Carl Bildt napisao je 26. februara na X (bivši Twitter) da “počinje zvučati kao 2003.”, aludirajući na invaziju na Irak koja je opravdana navodnim oružjem za masovno uništenje koje nikada nije pronađeno. U SAD-u, demokrate tvrde da se federalni zakonodavac, jedino tijelo ovlašteno Ustavom da objavi rat, stavlja po strani.

“Svi se pitaju koji je plan u vezi s Iranom, i svi tražimo odgovore koje administracija odbija dati”, rekao je vođa manjine u Senatu Chuck Schumer. Demokratski zakonodavci namjeravaju prisiliti na glasanje sljedeće sedmice u Republikanskom domu predstavnika o rezoluciji koja bi zahtijevala od Trumpa da javno obrazloži svoj slučaj za rat pred Kongresom.