Historijski izazov za Evropu

Godinu dana nakon što je američki potpredsjednik JD Vance napao evropske saveznike na Munichskoj sigurnosnoj konferenciji, partneri iz Washingtona pokušavaju iscrtati nezavisniji kurs, dok pokušavaju očuvati temelje saveza. Vanceov govor iz 2025. na godišnjem okupljanju vrhunskih sigurnosnih zvaničnika pokrenuo je godinu bez presedana u transatlantskoj konfrontaciji, pri čemu se činilo da su Sjedinjene Države odlučne da razmontiraju veliki dio međunarodnog poretka koji su same pomogle izgraditi.

Politika rušenja i ratovi

Ovogodišnji sastanak, koji počinje danas, odvija se i u kontekstu višestrukih sukoba, uključujući ratove u Ukrajini, Gazi i Sudanu. “Ne mogu se sjetiti vremena kada smo imali više simultanih ratova, kriza i sukoba takvih razmjera”, rekao je Wolfgang Ischinger, bivši njemački diplomat koji vodi forum, na okupljanju ranije ove sedmice. Transatlantske veze dugo su bile centralne za Munichsku sigurnosnu konferenciju, koja je započela kao hladnoratovski forum za zapadnjačku odbrambenu debatu.

Evropa traži svoj put

Međutim, neupitna pretpostavka transatlantske saradnje koja ju je podupirala preokrenuta je onim što je Ischinger nazvao “politikom rušenja” u kojoj je “opsežno uništenje – a ne pažljive reforme i korekcije politike – red dana”. Predsjednik SAD Donald Trump zbacio je vođu Venezuele, zaprijetio sličnom vojnom akcijom drugim latinoameričkim zemljama, uveo carine i na prijatelje i na neprijatelje te otvoreno govorio o aneksiji Grenlanda – potez koji bi mogao efektivno okončati NATO savez.

Očekivanja i izostanci

Vanceov izostanak ove godine doveo je do očekivanja manje konfrontacijskog tona iz Washingtona. Državni sekretar Marco Rubio vodi američku delegaciju i očekuje se da će zauzeti pomirljiviji stav u govoru koji se očekuje u subotu, rekao je Ischinger. Njemački kancelar Friedrich Merz otvorit će konferenciju u petak poslijepodne govorom kojim će, kako je rekao njemački vladin zvaničnik, pokušati ojačati transatlantske veze, istovremeno naglašavajući potrebu za jačanjem Evropske unije.

Rekordan broj lidera

Oko 70 šefova država i vlada i više od 140 ministara, uključujući kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, britanskog premijera Keira Starmera i indijskog ministra vanjskih poslova Subrahmanyama Jaishankara, očekuje se pod strogim obezbjeđenjem u Munichu. Christine Lagarde trebala bi biti prva predsjednica Evropske centralne banke koja će se obratiti na događaju, naglašavajući kako se napori da se evropska ekonomija učini otpornijom vide kao dio širih političkih uloga.