Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa napadom na Iran ostavljaju pitanje otvorenim: šta bi bio dugoročni cilj Sjedinjenih Država u slučaju sukoba? Trump je poslao ratne brodove i desetine borbenih aviona na Bliski istok, a na raspolaganju ima nekoliko opcija koje bi mogle destabilizirati region.

Šta je na stolu?

Hoće li Trump narediti precizne udare na Iranske revolucionarne garde, osnovu klerikalnog režima, pokušati uništiti njihov raketni program – kako to želi Izrael – ili čak pokušati izazvati promjenu režima u Teheranu? Iran je zaprijetio ozbiljnim odmazdama ukoliko bude napadnut.

Trump je 19. februara rekao da će za 10 ili 15 dana odlučiti hoće li narediti udare na Iran ako se ne postigne sporazum o nuklearnom programu. Prema izvještajima, Trumpu su predstavljene razne vojne opcije, uključujući i direktan napad na vrhovnog vođu Irana, Ali Khameneija.

Diplomatija ili sila?

Trump je mnogo puta rekao da preferira diplomatski put koji bi doveo do sporazuma koji bi se bavio ne samo iranskim nuklearnim programom, već i njihovim balističkim raketama te podrškom militantnim grupama poput Hezbollaha i Hamasa. Iran je odbio takve ustupke.

Sjedinjene Države i Iran nedavno su održale dva kruga indirektnih pregovora, u Omanu i Švicarskoj. Oni nisu približili stavove dviju strana, a razgovori će se nastaviti 26. februara u Švicarskoj. Trumpov izaslanik Steve Witkoff rekao je da je predsjednik “iznenađen” što Iran nije “kapitulirao” s obzirom na masivno američko vojno prisustvo.

Analitičar sa Bliskoistočnog instituta u Washingtonu, Alex Vatanka, smatra da Trumpova administracija najvjerovatnije teži ograničenom sukobu koji bi preoblikovao balans moći, a da je ne zarobi u zamci. Iran sada očekuje “kratku, visoko-impresivnu vojnu kampanju koja bi osakatila iransku raketnu infrastrukturu, potkopala njihovo odvraćanje i resetovala balans moći nakon 12-dnevnog rata sa Izraelom u junu 2025.”

Trump je inzistirao da su američke snage uništile iranski nuklearni program u napadima na postrojenja za obogaćivanje uranija. Situacija se promijenila nakon januarskog protestnog pokreta u Iranu koji su sigurnosne snage ugušile uz velike ljudske žrtve. Trump je nekoliko puta zaprijetio da će intervenisati da “pomogne” iranskom narodu, ali nije djelovao.

Predsjednik se često hvali time što je doneo mir na Bliski istok, navodeći često kršeno primirje koje je postigao u Gazi između Hamasa i Izraela. Također je tvrdio da bi promjena režima u Iranu ojačala ono što on naziva dinamikom ka miru u regionu.

Zabrinutost i nesigurnost

Međutim, opozicione Demokrate zabrinjava da Trump vodi Ameriku u nasilni haos i zahtijevaju da se konsultuje sa Kongresom, jedinim tijelom u Sjedinjenim Državama koje ima ovlasti da objavi rat.

Američka vojska sada ima 13 ratnih brodova stacioniranih na Bliskom istoku: nosač aviona USS Abraham Lincoln, koji je stigao krajem januara, devet razarača i tri fregate. Još ratnih brodova je na putu. Najveći brod na svijetu, američki nosač aviona USS Gerald Ford, fotografisan je kako prolazi kroz Gibraltarski moreuz kako bi ušao u Mediteran 20. februara.

Osim mnogih aviona na nosačima, Sjedinjene Države su poslale moćne snage od desetaka borbenih aviona na Bliski istok, a desetine hiljada američkih vojnika je stacionirano širom regiona. Oni su potencijalne mete za iranske napade.

Bivši predsjednik Savjeta za vanjske odnose, Richard Haas, rekao je da nije jasno kakav bi uticaj sukob bilo koje dužine i razmjera imao na iransku vladu. “Jednako bi je mogao ojačati kao i oslabiti. I nemoguće je znati šta bi naslijedilo ovaj režim ako bi pao,” napisao je Haas nedavno na Substacku.

Državni sekretar Marco Rubio rekao je na saslušanju u Senatu krajem januara da niko zapravo ne zna šta će se desiti ako vrhovni vođa Irana padne, “osim nade da bi postojala neka mogućnost da se unutar njihovog sistema nađe neko s kim bi se moglo raditi na sličnoj tranziciji.”

Arapske monarhije u Zaljevu koje imaju bliske odnose sa Iranom upozorile su Trumpa da ne interveniše, bojeći se da bi mogle biti mete odmazdnih napada i oprezne u pogledu bilo kakve destabilizacije regiona.

Mona Yacoubian iz Centra za strateške i međunarodne studije rekla je nedavno za AFP da je Iran mnogo kompleksniji od Venecuele, koju su Sjedinjene Države napale 3. januara zarobivši njenog vođu Nicolasa Madura. Rekla je da Iran ima više difuznih centara moći i da bi “decapitation strike” mogao završiti time da “zaista oslobodi haos unutar Irana.”