Predsjednik Donald Trump prisustvovao je povratku posmrtnih ostataka prvih američkih pripadnika oružanih snaga poginulih u ratu SAD-a sa Iranom, koji su stigli u Sjedinjene Države 7. marta na bazu Dover u Delaveru.

Šestorica Amerikanaca su: major Jeffrey O’Brien (45), kapetan Cody Khork (35), glavni oficir za zrakoplovstvo 3. klase Robert Marzan (54), narednik prve klase Nicole Amor (39), narednik prve klase Noah Tietjens (42) i narednik Declan Coady (20). Svi su poginuli 1. marta u napadu iranskih dronova na luku Shuaiba u Kuvajtu. Predsjednik se sastao sa njihovim porodicama u Doveru.

Trumpa su na svečanom događaju poznatom kao ‘dostojanstveni prijenos’ pratili prva dama Melania Trump, potpredsjednik J.D. Vance, ministar odbrane Pete Hegseth i visoki vojni zvaničnici.

Historijski trenuci u Doveru

Iako je Trump više puta tokom svog prvog mandata prisustvovao povratku poginulih vojnika u Dover, tada je odavao počast Amerikancima koji su poginuli u ratovima koje je naslijedio od drugih predsjednika. Ovaj put se suočio sa smrtonosnim posljedicama rata na Bliskom istoku koji je on pokrenuo i koji vodi bez jasnog kraja na vidiku.

Drugi nedavni predsjednici također su stvorili tradiciju učestvovanja u ovim svečanim prijenosima u Doveru. Godine 2009. predsjednik Barack Obama neočekivano je posjetio bazu u ponoć kako bi dočekao avion s tijelima 18 Amerikanaca poginulih u Avganistanu. Predsjednik Joe Biden došao je 2021. godine kako bi prisustvovao povratku posmrtnih ostataka posljednjih Amerikanaca poginulih u ratu u Avganistanu.

Trump je svoj prvi put u Dover obavio mjesec dana nakon stupanja na dužnost, odavajući počast 36-godišnjaku ubijenom od strane militanata Al-Qaide u Jemenu. Jednom je prilikom sa sobom poveo i glumca Jona Voighta kako bi svjedočio svečanom prijenosu tijela dvojice vojnika poginulih u padu helikoptera u Avganistanu.

Teške riječi i realna očekivanja

Trump je o svojim posjetama tokom prvog mandata govorio kao o podsjetnicima na, kako je opisao, tragičnu uzaludnost ‘beskrajnih ratova’ koje je izabran da zaustavi. Jednom je događaje u Doveru nazvao ‘vrlo teškim iskustvom’. Na svojim skupovima govorio je o jecajima tuge koje je čuo od roditelja prilikom izlaska sanduka s tijelom njihovog djeteta iz vojnog teretnog aviona.

“Najteža stvar koju moram učiniti, daleko, je potpisivanje pisama roditeljima vojnika koji su poginuli”, rekao je Trump 2019. godine.

Nakon svog napada na Iran, Trump je počeo govoriti realnije o rizicima za Amerikance od produžene vojne angažiranosti. U videu koji je objavio na društvenim mrežama nakon smrti prva tri vojnika, Trump je rekao: “Nažalost, vjerovatno će ih biti više prije nego što se to završi. Tako to ide. Vjerovatno će biti više. Ali učinit ćemo sve što je moguće da to ne bude slučaj.”

Dana 2. marta, predsjednik je rekao da ne isključuje slanje kopnenih trupa na Bliski istok za borbu protiv Irana. “Nemam strah u vezi s kopnenim trupama”, rekao je za New York Post. “Kao što svaki predsjednik kaže: ‘Neće biti kopnenih trupa.’ Ja to ne kažem.”

Nekoliko dana kasnije, časopis Time ga je pitao trebaju li se Amerikanci brinuti o uzvratnim napadima kod kuće. “Pretpostavljam”, rekao je Trump. “Ali mislim da se oni stalno brinu zbog toga. Mi stalno razmišljamo o tome. Planiramo za to. Ali da, znate, očekujemo neke stvari. Kao što sam rekao, neki ljudi će umrijeti. Kad ideš u rat, neki ljudi će umrijeti.”