Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da je Kuba sljedeća na njegovom dnevnom redu nakon sukoba sa Iranom, predviđajući da će komunistička država, osakaćena američkom energetskom blokadom, “uskoro pasti”.

“Oni žele tako jako da sklope dogovor”, rekao je Trump za CNN u telefonskom intervjuu, dan nakon što je nagovijestio da će se okrenuti nespecificiranom projektu za Kubu nakon rata protiv Irana.

“Trenutno smo zaista fokusirani na ovaj jedan. Imamo dosta vremena, ali Kuba je spremna – nakon 50 godina”, dodao je, objašnjavajući da će državni sekretar Marco Rubio biti njegov glavni čovjek za Kubu.

“On odlično obavlja posao, a vaš sljedeći će biti, želimo uraditi tu specijalnu Kubu”, rekao je Trump.

Pritisak i diplomatski kontakti

I Trump i Rubio – sin kubanskih imigranata – nisu skrivali želju da izazovu promjenu režima u Havani, nakon što su svrgnuli drugu Washingtonovu neprijateljicu na Karibima – bivšeg venezuelanskog lidera Nicolasa Madura.

Državni departman SAD-a potvrdio je da se koordinator za kubanska pitanja, Rob Allison, nedavno sastao u Havani sa visokim predstavnicima Katoličke crkve. Sastanak je održan sa kardinalom Juanom de la Claridadom i biskupom Arturom Gonzalezom, predsjednikom nacionalne biskupske konferencije.

Razgovarali su o humanitarnoj pomoći koju Washington šalje na ostrvo “i potrebi za promjenama kako bi se poboljšala situacija na Kubi”, dodalo je veleposlanstvo.

Trump je više puta izjavio da vjeruje da je kubanski režim zreo za kolaps. U očiglednom pokušaju da ubrza njegov kraj, uveo je energetsku blokadu na karipsku naciju.

Ekonomska kriza i crkveno posredovanje

Kubanska država nije primala isporuke nafte od 9. januara, što je prisililo avio-kompanije da smanje ili obustave letove za ostrvo i produbilo dugotrajnu ekonomsku krizu. Havana optužuje Trumpa da pokušava ugušiti kubansku ekonomiju.

Ostrvo, pod američkom trgovinskom zabranom od 1962. godine, godinama je zarobljeno u ozbiljnoj krizi koju karakterišu dugotrajna nestanak struje i nestašice goriva, lijekova i hrane.

Katolička crkva je ranije služila kao posrednik između Washingtona i kubanske vlade. Papa Francis je pregovarao o ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa sa Washingtonom pod predsjednikom Barackom Obamom 2015. godine, nakon decenija hladnoratovskog otuđenja.

Vatikan je također pregovarao o dogovoru između Havane i bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, prema kojem je Havana oslobodila stotine političkih zatvorenika u zamjenu za uklanjanje sa američke liste država sponzora terorizma. Trump je vratio Kubu na listu terorista prvog dana povratka na vlast u januaru 2025.