Predsjednik SAD-a Donald Trump otkrio je da je izričito zabranio kurdskim snagama da se pridruže sukobu Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana. Trump je izjavio da, iako su odnosi s Kurdima dobri, ne želi dodatno komplicirati već složenu ratnu situaciju.

“vrlo smo prijateljski nastrojeni prema Kurdima, kao što znate, ali ne želimo da rat učinimo komplikovanijim nego što već jeste. To sam isključio, ne želim da Kurdi ulaze,” rekao je Trump 7. marta na putu za Floridu, nakon što je prisustvovao komemoraciji za šest poginulih američkih vojnika.

Izraelski planovi i kurdski odgovor

Prema dostupnim informacijama, izraelska vojska je radila na tome da otvori put kurdskim snagama da zauzmu položaje na sjeverozapadu Irana, s krajnjim ciljem da potaknu naoružane Kurde na ustanak protiv Teherana. Trump je potvrdio da je sa Kurdima “imao dobre odnose” i da su mu oni rekli da su “spremni ući” u Iran.

“Ali stvarno, rekao sam im, ne želim da idu,” dodao je američki predsjednik. Zračni napadi ciljali su iranske vojne i policijske snage u pretežno kurdskoj regiji uz sjeverni Irak, gdje je američka zračna zaštita 1991. godine pomogla u uspostavljanju poluautonomne irakijske kurdiske uprave u Erbilu.

Širi geopolitički odjeci

SAD i njihovi saveznici oslanjali su se na Kurde, najveću etničku grupu na svijetu bez vlastite države, u susjednim zonama sukoba. Međutim, ulazak Kurda u rat protiv Irana mogao bi imati šire reperkusije, a vođe iračkih Kurda su suzdržani u davanju obaveza, prema osobi upoznatoj s njihovim razmišljanjem.

5. marta, Ali Larijani, sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost Irana, izjavio je da su već napali kurdske grupe u Iraku i upozorio da zemlja neće tolerirati separatističke pokrete. Turska je, također, istaknula da organizacije koje promovišu kurdski separatizam ugrožavaju regionalnu stabilnost i teritorijalni integritet susjednih država.

Iako se neke kurdske frakcije pripremaju za potencijalne prekogranične operacije u Iran, Dlawer Ala'Aldeen, osnivački predsjednik Erbilske istraživačke institucije Bliskog istoka, ističe da grupe ostaju fragmentirane i nemaju kapacitet da izazovu iransku državu, iako predstavljaju potencijalnu tačku pritiska na njenim granicama.