Predsjednik SAD-a Donald Trump iznio je svoje opravdanje za rat protiv Irana u ranim satima 28. februara, nakon što su američke i izraelske snage bombardovale ciljeve u islamskoj republici. U poruci objavljenoj na društvenim mrežama, Trump je tvrdio da je sukob neophodan kako bi se eliminisale “neposredne prijetnje” iz Teherana.

Iran je “odbio svaku priliku da se odrekne svojih nuklearnih ambicija”, rekao je Trump u video poruci od otprilike osam minuta. “Pokušali su da obnove svoj nuklearni program i da nastave razvoj dugodometnih projektila” koji bi “uskoro mogli dosegnuti američko tlo”, dodao je predsjednik, pozivajući također iranski narod da zbaci vlast.

Pitanja oko opravdanosti

Međutim, navodi se da je Iran u pregovorima signalizirao spremnost da prestane sa gomilanjem nuklearnog materijala, dok Teheran možda još godinama neće moći razviti značajne količine projektila interkontinentalnog dometa – što postavlja ozbiljna pitanja o Trumpovom opravdanju za sukob.

“Predsjednik Trump nije iznio jak argument za neposrednu prijetnju koju Iran predstavlja, a koja bi opravdala masivne zajedničke američko-izraelske napade”, rekla je Mona Yacoubian, direktorka Programa za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije.

“Njegov poziv iranskom narodu da se pripremi da preuzme kontrolu naglašava da su ambicije ovdje više slične promjeni režima”, dodala je Yacoubian, napominjući da, prema obavještajnim procjenama, iranski nuklearni program “još uvijek nije blizu naoružavanja”.

Trump je više puta tvrdio da je uništio teheranski nuklearni program u napadima juna 2025. godine, a američka vojska nije spomenula objekte povezane sa nuklearnim programom u listi ciljeva koje je napala 28. februara.

Pregovarački napredak i tehničke mogućnosti

Omanski ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi, koji je posredovao u pregovorima između Teherana i Washingtona, izjavio je 27. februara da je Iran pristao da prestane sa gomilanjem nuklearnog materijala potrebnog za izradu oružja – što je veliki ustupak koji bi, prema njegovim riječima, eliminisao nuklearnu prijetnju.

“Ako ne možete gomilati materijal koji je obogaćen, onda ne postoji način da stvarno napravite bombu”, rekao je Albusaidi za CBS-ov “Face the Nation”.

S druge strane, Trumpova tvrdnja da iranski projektili mogu “uskoro” pogoditi Sjedinjene Države dovedena je u pitanje procjenom Odbrambene obavještajne agencije iz 2025. godine, koja je navela da Teheran tada nije imao interkontinentalne balističke projektile i da bi mu moglo trebati do 2035. da razvije 60 takvih oružja.

Teheran trenutno posjeduje kratkometne i srednjometne balističke projektile čiji domet iznosi do oko 3.000 kilometara, prema američkoj Kongresnoj istraživačkoj službi.

Osim nuklearnih i raketnih pitanja, Trump je naveo i druge izvore tenzija sa Iranom, uključujući zauzimanje američke ambasade u Teheranu 1979. godine, napade iranskih posredničkih grupa na američke snage i međunarodnu plovidbu u regionu, kao i smrtonosno gušenje protesta od strane Irana.

Međutim, posrednički napadi na američke snage trenutno nisu u toku, a Trump je prošle godine pozdravio primirje koje je zaustavilo napade na brodove od strane jemenskih pobunjenika Huti, koje podržava Iran.

I dok je Trump više puta prijetio vojnom intervencijom ako Iran ubije prosvjednike, odustao je od naredbe za napade prošlog mjeseca na vrhuncu teheranskog gušenja neslaganja.