Napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, koji su dugo očekivani, konačno su izvedeni u ranim jutarnjim satima, a njihovi ciljevi izazvali su iznenađenje među posmatračima. Za razliku od prethodnih pretpostavki da će se operacija fokusirati isključivo na uništavanje iranskog nuklearnog i raketnog programa, predsjednik Donald Trump otvoreno je proglasio promjenu režima u Teheranu primarnim ciljem.

Trumpov direktan apel

U svojoj prvoj izjavi nakon autorizacije operacije ‘Epic Fury’, Trump se obratio iranskom narodu sa jasnom porukom. “To će biti vaše da preuzmete. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina šansa za generacije”, rekao je američki predsjednik, pozivajući građane da “preuzmu” vlast. Ovim korakom Trump je odbacio prethodnu strategiju koja je javno naglašavala samo razoružavanje, a ne i politički prevrat.

Predsjednik je također upozorio američku javnost da se suočavaju sa “glavnim borbenim operacijama” i mogućim žrtvama, što ukazuje na to da se sukob neće okončati u nekoliko dana. Ovo predstavlja odstupanje od njegove ranije retorike o izbjegavanju “vječnih ratova”.

Iranski odgovor i regionalna eskalacija

Iranske vlasti, suočene sa borbom za opstanak režima, odgovorile su širokim napadom na čitavu regiju. Rakete su ispaljene na Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, što je u sukob uvučlo sve arapske monarhije Zaljeva u roku od nekoliko sati.

Ipak, Iran je za sada ostavio sebi prostor za politički manevar. Primjetno je da su napadi usmjereni isključivo na američke baze u regionu, a ne na ciljeve u susjednim zemljama. Također, iranski zvaničnici za sada su se suzdržali od prijetnji zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključne tranzitne rute za naftu i tečni prirodni gas.

Prema anonimnom izvoru iz izraelskih obavještajnih krugova, prvi napadi bili su osmišljeni da “dekapiraju” iranski režim. Među metama bili su vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei i predsjednik Masud Pezeškijan, kao i brojni drugi visoki zvaničnici i vojni komandanti. Zgrada Ureda vrhovnog vođe u Teheranu navodno je sravnjena sa zemljom.

Dok američki napadi koncentrišu snagu na nuklearne objekte i raketne lansere, izraelski udari fokusirani su na eliminaciju iranskih lidera i paralizu državnog aparata. uspjeh ovakve strategije zavisiće od kvaliteta izraelskih obavještajnih mreža na terenu.

Ključna pitanja i rizici

Dva krupna pitanja sada dominiraju analizama. Prvo se tiče obima preostalih zaliha iranskih balističkih projektila i dronova. Napadi na susjedne arapske zemlje donijeli su politički efekat, ali istovremeno su smanjili rezerve ofanzivnog naoružanja. Izraelski planeri pažljivo prate da li Iran još uvijek može izvesti koordiniranu raketnu paljbu koja bi nanijela ozbiljnu štetu unutar židovske države.

Šire pitanje je da li će samo vazdušni napadi, uz eventualno angažovanje specijalnih jedinica i cyber operacije, biti dovoljni da sruše vladu Islamske Republike. Svi dokazi ukazuju da je ajatolah Hamenei imenovao potencijalne zamjene za sve ključne pozicije u državi, uključujući i svoju, u pokušaju da osigura kontinuitet režima.

Međutim, Iran nikada nije bio dobar u upravljanju političkim nasljeđivanjem u mirnodopskim uslovima, a malo je vjerovatno da će to biti bolje usred ovakvog vojnog pritiska. Ono što je izvjesno jeste da svjedokimo konfrontaciji sa izuzetno visokim ulozima za obje strane, a naredni dani će pokazati koliko daleko će se plamen rata proširiti.