Trump će pokušati izvući dogovor o prekidu vatre u Ukrajini na sastanku sa Putinom

Donald Trump i Vladimir Putin u petak se sastaju u bivšoj hladnoratovskoj zračnoj bazi na Aljasci kako bi razgovarali o sporazumu o prekidu vatre u Ukrajini, koji SAD vidi kao mogući način da se okonča najsmrtonosniji rat u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji nije pozvan na sastanak, zajedno sa svojim evropskim saveznicima strahuje da bi Trump mogao izdati Ukrajinu — praktično zamrznuvši sukob i, makar neformalno, priznavši rusku kontrolu nad petinom ukrajinske teritorije.

Obojica lidera traže političku pobjedu iz svog prvog susreta licem u lice otkako se Trump vratio u Bijelu kuću. Trump, koji rat opisuje kao “krvoproliće” s velikim rizikom eskalacije, želi postići primirje koje bi mu ojačalo imidž globalnog mirotvorca dostojnog Nobelove nagrade za mir.

Za Putina je već i sam samit veliki uspjeh — dokaz, prema Moskvi, da su višegodišnji zapadni pokušaji izolacije Rusije propali i da se ona vratila za “glavni sto” međunarodne diplomatije.

Sastanak, prvi između američkog i ruskog predsjednika od 2021. godine, počinje u 11 sati po lokalnom vremenu (19:00 GMT).

Trump, koji je ranije tvrdio da bi okončao rat u Ukrajini u roku od 24 sata, priznao je u četvrtak da se radi o “tvrđem orahu” nego što je mislio. Poručio je da bi, ako pregovori s Putinom prođu dobro, brza organizacija trostranog samita sa Zelenskim bila čak važnija od samog susreta s ruskim liderom.

Prema jednom izvoru bliskom Kremlju, postoje naznake da bi Moskva mogla biti spremna na kompromis, budući da Putin razumije ekonomsku ranjivost Rusije i cijenu nastavka rata. Prema ranijim izvještajima, Putin bi mogao pristati na zamrzavanje sukoba duž sadašnje linije fronta, uz uslov da postoji pravno obavezujuće obećanje da NATO neće širiti članstvo na istok i da se ukinu neki zapadni sankcioni paketi.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, obučen u duksericu s natpisom SSSR, izjavio je po dolasku na Aljasku da Moskva nikada ne otkriva svoje karte unaprijed. Kremlj je nagovijestio da se na samitu neće potpisivati dokumenti, ali je pohvalio posebnog Trumpovog izaslanika Stevea Witkoffa za pripremu sastanka.

Ukrajina i evropski saveznici ohrabreni su Trumpovim izjavama u telefonskom razgovoru u srijedu, kada je rekao da Ukrajina mora biti uključena u sve pregovore koji se tiču ustupanja teritorije, te da podržava ideju sigurnosnih garancija za Kijev.

Rusija, čija ratna ekonomija pokazuje znakove naprezanja, ranjiva je na dodatne američke sankcije — a Trump je zaprijetio carinama kupcima ruske nafte, prvenstveno Kini i Indiji.

Dan prije samita, Putin je ponudio još nešto što zna da Trump želi — novi sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja koji bi zamijenio posljednji važeći, a koji ističe u februaru iduće godine.

Trump je uoči sastanka rekao da vjeruje kako će Putin pristati na dogovor, iako je ranije slao oprečne signale o šansama za proboj. Putin je pohvalio ono što naziva “iskrenim naporima” SAD-a da okončaju rat.

Izvor blizak Kremlju rekao je da izgleda kako su dvije strane uspjele pronaći zajednički jezik:

“Izgleda da će neki uslovi biti dogovoreni… jer Trumpu se ne može reći ‘ne’, a mi zbog sankcija nismo u poziciji da odbijemo.”

Ipak, Putin i dalje postavlja stroge uvjete za potpuni prekid vatre, iako bi kompromis mogao biti privremeno zaustavljanje zračnih napada. Zelenski optužuje Putina da kupuje vrijeme kako bi izbjegao sekundarne američke sankcije i odbacuje mogućnost formalnog ustupanja teritorija.

Putinovi zahtjevi iz 2024. uključuju povlačenje ukrajinskih trupa iz dijelova Donjecke, Zaporiške i Hersonske oblasti koje još drže (oko 21.000 km²), te zvaničnu obavijest Moskvi da Kijev odustaje od ulaska u NATO i ostaje neutralan. Ukrajina smatra te uvjete kapitulacijom.