Izvršni odbor Svjetske banke odobrio je danas kredit u vrijednosti od 70 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu, sa ciljem unapređenja saobraćajne povezanosti i modernizacije putne infrastrukture, koja se smatra ključnim pokretačem zapošljavanja i ekonomskog rasta.

Projekat prati i grant Evropske unije od 8,5 miliona eura kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, što potvrđuje snažnu saradnju međunarodnih partnera. Cilj projekta je poboljšanje upravljanja cestovnom imovinom u Federaciji BiH.

Planirane investicije i sigurnost

Planirane investicije uključuju rehabilitaciju ili unapređenje oko 150 kilometara prioritetnih magistralnih cesta, u skladu sa najvišim standardima sigurnosti i otpornosti. Također će se unaprijediti sigurnost saobraćaja kroz rekonstrukciju raskrsnice Mostar Sjever, jedne od najopasnijih saobraćajnih tačaka u zemlji, te kroz finansiranje mjera smirivanja saobraćaja, jasnije signalizacije i sigurnijih pješačkih prelaza u oko 20 školskih zona.

Dodatno, projekat će podržati uspostavu baze podataka o sigurnosti saobraćaja.

Podrška i dugoročni ciljevi

“Zadovoljstvo nam je podržati napore BiH da unaprijedi svoju putnu infrastrukturu na način koji povećava sigurnost, otpornost i povezanost”, izjavio je Christopher Sheldon, šef Ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru. “Bolji putevi stvaraju nove prilike, povezujući ljude s radnim mjestima, tržištima i uslugama, te pomažući zemlji da napreduje ka standardima EU”, dodao je.

Osim fizičkih radova, kroz projekat će se ojačati i planiranje te upravljanje putnom mrežom, kako bi se osiguralo adekvatno održavanje infrastrukture i efikasnije korištenje javnih sredstava na duži rok. Projekat uključuje i komponentu za vanredne situacije, koja omogućava brzo preusmjeravanje sredstava za podršku cestovnom sektoru u slučaju odgovarajuće vanredne situacije.

Unapređenje ovih prioritetnih cesta, od kojih su mnoge ključne dnevne saobraćajne rute, poboljšat će svakodnevnu mobilnost i proširiti ekonomske mogućnosti širom Federacije BiH. Posebnu korist imat će ruralna područja, gdje su stope siromaštva više, a stanovništvo u velikoj mjeri zavisi od poljoprivrede, zahvaljujući boljem pristupu radnim mjestima, uslugama i trgovini.