Šta se događa s vašim tijelom kada pretjerate sa šećerom?

Većina ljudi ne povezuje šećer samo sa slatkišima. On se nalazi u mnogim pićima i svakodnevnim namirnicama. Čak i proizvodi koji se smatraju zdravima, poput proteinskih pločica, preljeva za salate i hljeba, često sadrže dodane šećere. Zbog toga je važno biti svjestan unosa šećera iz različitih izvora.

Situaciju dodatno komplikuje mnoštvo poruka koje dolaze od influensera, proizvođača hrane, pa čak i vladinih agencija koje se bave zdravljem. Zato je važno razumjeti kako šećer zapravo utiče na vaše tijelo.

Prekomjerna konzumacija bilo koje vrste dodanog šećera može imati negativne posljedice po zdravlje. Razumijevanje šta se događa u tijelu od trenutka kada šećer dođe na jezik do dugoročnih efekata, može pomoći da shvatite zašto ga je teško izbjeći i zašto su male promjene u ishrani izuzetno važne.

Prema magazinu Eating Well, efekti se javljaju već nekoliko minuta nakon konzumiranja šećera i pokreću složene metaboličke procese. Ako se to ponavlja iz dana u dan, može dovesti do hronične upale, insulinske rezistencije i povećanog rizika od bolesti kao što su srčane bolesti, dijabetes i masna bolest jetre.

Kako šećer djeluje u organizmu

Tijelo razgrađuje sve probavljive ugljene hidrate, uključujući voće, hljeb ili kolače, u glukozu (šećer). Gušterača oslobađa insulin, hormon koji pomaže transport glukoze iz krvi u ćelije radi trenutne upotrebe ili skladištenja. To je normalan i zdrav proces.

Kada je unos šećera umjeren, ovaj proces teče glatko. Međutim, problemi nastaju kada se dodani šećeri često konzumiraju u velikim količinama. Tada gušterača mora raditi prekomjerno, a ćelije vremenom postaju manje osjetljive na insulin. To može dovesti do stalno visokog nivoa šećera u krvi, što povećava rizik od insulinske rezistencije, predijabetesa i dijabetesa tipa 2.

Šećer ne utiče samo na metabolizam, već i na gotovo svaki glavni organ u tijelu, od mozga i srca do crijeva i kože. U nastavku saznajte šta se tačno događa u tijelu i zašto je to važno.

Već nekoliko minuta nakon konzumiranja šećera, plak – ljepljivi sloj bakterija u ustima – fermentira šećer u kiselinu. Ova kiselina snižava pH u ustima i počinje razgrađivati minerale iz zubne gleđi. Važno je ne samo koliko šećera jedete, već i koliko često ga konzumirate.

Steven J. Katz, predsjednik Američkog udruženja endodonta, za Eating Well kaže: “Ako cijeli dan pijete zaslađena gazirana pića, zubi su stalno izloženi šećeru, što ne dopušta pljuvački da ga ispere.”

Ova navika povećava proizvodnju kiseline, što povećava rizik od karijesa. Stomatolozi preporučuju da se zaslađeni proizvodi konzumiraju odjednom, umjesto da se raspoređuju tokom cijelog dana.

Kada jedete ili pijete hranu bogatu dodanim šećerom, nivo šećera u krvi naglo raste. Kao odgovor, gušterača oslobađa insulin kako bi ćelije mogle apsorbovati glukozu. Što je veći skok šećera, to je veći i pad. Taj pad može uzrokovati umor, zbunjenost i želju za još šećera.

Ove nagle promjene ne utiču samo na raspoloženje, već mogu poremetiti signale gladi i potaknuti prejedanje. Vremenom, ovaj obrazac može dovesti do disregulacije šećera u krvi.

Prirodni šećeri u voću nemaju isti učinak jer cijelo voće sadrži vlakna koja usporavaju apsorpciju šećera i sprečavaju velike skokove.

Uticaj na mozak, jetru, srce, bubrege i crijevni mikrobiom

Mozak radi na glukozi i programiran je da traži šećer kao brz izvor energije. Kada pojedete nešto slatko, mozak oslobađa dopamin, hemijski glasnik koji signalizira nagradu i zadovoljstvo. Taj osjećaj govori mozgu: “Ovo je dobro, zapamti i uradi ponovo.”

Problem je što mozak nema ugrađeni “prekidač” za današnju ultra-slatku hranu. Kolačić ili gazirano piće izazivaju nalet dopamina i poboljšavaju raspoloženje, ali taj nalet brzo prolazi, ostavljajući vas željnim još jednog zalogaja.

Jetra ima ključnu ulogu u preradi šećera, a kada unosite puno šećera, posebno iz zaslađenih pića, ona radi ubrzano.

Ljekar za gojaznost Kevin R. Gendreau za Eating Well kaže: “Ništa zaslađeno šećerom (poput gaziranih pića i zaslađenih napitaka od kafe) brzo podstiče proizvodnju i taloženje masti u jetri, što dovodi do masne bolesti jetre čak i kod ljudi normalne težine.”

Previše dodanog šećera utiče i na srce. Povećava trigliceride i male guste LDL čestice, a smanjuje HDL, što povećava rizik od srčanih bolesti. Vremenom, ove promjene u lipidima mogu dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.

Čak i male promjene u svakodnevnim navikama mogu brzo napraviti razliku. Gendreau primjećuje poboljšanja u trigliceridima i nivoima proteina ApoB u roku od nekoliko sedmica kada pacijenti smanje unos šećera.

Bubrezi pomažu u filtriranju otpada i regulaciji krvnog pritiska, ali šećer ih opterećuje. Redovno konzumiranje zaslađenih pića povezano je sa većim rizikom od hronične bolesti bubrega.

Crijevni mikrobiom – zajednica bakterija u probavnom traktu – napreduje zahvaljujući vlaknima, a bori se s viškom šećera. Ishrana bogata dodanim šećerom može smanjiti korisnu mikrobnu raznolikost, povećati štetne bakterije i oštetiti sluznicu crijeva, doprinoseći hroničnoj upali i metaboličkim poremećajima.

Višak šećera doprinosi stvaranju naprednih produkata glikacije (AGE), spojeva koji oštećuju kolagen i elastin, proteine koji održavaju kožu čvrstom i glatkom.

Ako vam koža djeluje beživotno ili umorno nakon sedmice sa puno šećera, to nije samo osjećaj. Dobre vijesti? Ovi efekti su privremeni, pa povratak umjerenoj konzumaciji šećera može smiriti upalu i natečenost.