Za mnoge ljude glavobolje su postale uobičajeni dio modernog života, a uzrok se najčešće pripisuje pretrpanom rasporedu i lošem snu. Međutim, iako stres može igrati ulogu, on često nije jedini razlog. Prema dr. Kajvanu Kanu, ljekaru opće prakse, uporne glavobolje vrlo često imaju prepoznatljiv medicinski uzrok.

“Kada glavobolje postanu učestale ili počnu ometati rad, san i kvalitet života, važno je istražiti njihove stvarne uzroke”, kaže on. “U mnogim slučajevima postoji osnovni fiziološki okidač koji se može prepoznati i liječiti.”

Ljekar navodi sedam čestih, ali zanemarenih uzroka i objašnjava zašto njihovo prepoznavanje može biti prvi korak ka trajnom olakšanju.

Migrena

“Migrena je posebno neurološko stanje, ali se često pogrešno tumači ili automatski povezuje sa stresom”, kaže dr. Kan. Ne mora se uvijek ispoljiti kao jaka, jednostrana bol. Može biti i stalni pritisak, osjećaj težine nalik upali sinusa ili svakodnevna blaga bol sa povremenim intenzivnim napadima. Neki ljudi doživljavaju auru – vizuelne ili senzorne smetnje – dok drugi nemaju nikakvo upozorenje.

Hormonske promjene, loš san, izrazito visok ili nizak krvni pritisak, kao i pušenje, česti su okidači. Migrena pogađa približno jednu od sedam odraslih osoba, što znači da je mnogo češća nego što se misli. Dobra vijest je da se uspješno liječi: promjenama životnih navika, preventivnim lijekovima i ciljanom terapijom.

Botoks, kao dio strukturiranog plana, može smanjiti učestalost i jačinu napada. “Neliječena migrena s vremenom može postati učestalija i iscrpljujuća”, upozorava dr. Kan.

Prekomjerna upotreba lijekova

Iako može djelovati nelogično, česta upotreba lijekova protiv bolova često pogoršava glavobolje. “Prekomjerna upotreba kratkoročnih terapija može preosjetiti nervni sistem”, objašnjava dr. Kan. Kada djelovanje lijeka prestane, bol se vraća još jača, stvarajući začarani krug zavisnosti od analgetika. Najčešći uzročnici su lijekovi protiv bolova bez recepta, triptani i kodein.

Ako lijekovi postanu svakodnevna navika, vođenje dnevnika glavobolja može pomoći u prepoznavanju obrazaca. Prekid ovog ciklusa obično zahtijeva postepeno smanjivanje terapije uz nadzor ljekara i prelazak na sigurnije, preventivne strategije.

Dehidratacija

Čak i blaga dehidratacija može narušiti fiziološku ravnotežu i izazvati glavobolju, često uz umor ili vrtoglavicu. Budući da tijelo stalno gubi tečnost disanjem, znojenjem i varenjem, mnogi potcjenjuju koliko vode je zapravo potrebno nadoknaditi.

Povećanje unosa tečnosti često brzo ublažava simptome. “Ciljajte na oko osam čaša vode dnevno, a razmislite i o elektrolitima ako vam je teško održavati ravnomjeran unos”, savjetuje dr. Kan. U težim slučajevima, naročito uz mučninu ili povraćanje, može biti potrebna intravenska nadoknada tečnosti.

Alergije

Sezonske alergije i zapušen nos mogu biti mnogo više od neprijatnosti. “Tokom alergijske reakcije tijelo oslobađa histamin”, kaže dr. Kan, “a on može narušiti neurohemijsku ravnotežu i povećati sklonost migrenama.” Osobe sa alergijama često imaju učestalije i jače glavobolje. Zapušen nos, slabiji apetit i smanjen unos tečnosti dodatno pogoršavaju stanje.

Prepoznavanje alergena i njihovo adekvatno liječenje može značajno smanjiti učestalost glavobolja.

Loš kvaliteta sna

San i glavobolje su međusobno povezani. “Kada je san poremećen, mozak postaje osjetljiviji i skloniji glavoboljama”, ističe dr. Kan. Istovremeno, česte glavobolje mogu remetiti san, stvarajući začarani krug.

Jutarnje glavobolje praćene hrkanjem, suhim ustima ili izraženom dnevnom pospanošću mogu ukazivati na apneju u snu. Odraslima je potrebno sedam do devet sati neprekidnog sna. Redovna rutina spavanja, izbjegavanje kasnog unosa kofeina i ograničavanje alkohola u večernjim satima mogu značajno pomoći.

Naprezanje očiju

“Dugotrajno gledanje u ekrane ozbiljno opterećuje oči”, kaže dr. Kan. To često dovodi do takozvanih digitalnih glavobolja – stezanja u slepoočnicama, zamućenog vida i zamora očiju. Plavo svjetlo, suhoća oka i stalna napetost mišića dodatno doprinose problemu.

Pravilo 20-20-20 – na svakih 20 minuta pogledati 20 sekundi u nešto udaljeno oko šest metara – može značajno smanjiti naprezanje. Korisni su i topli oblozi, podešavanje osvjetljenja ekrana i, po potrebi, provjera dioptrije.

Bolesti sinusa i zapušen nos

Ne potiče svaka glavobolja u predjelu čela od migrene. “Upala sinusa ili zapušen nos mogu izazvati glavobolje koje se pojačavaju pri saginjanju”, objašnjava dr. Kan. Uzroci mogu biti infekcije, alergije ili anatomske nepravilnosti poput devijacije septuma, polipa ili hroničnog rinitisa.

Rješenja uključuju ispiranje nosa fiziološkim rastvorom, adekvatan unos tečnosti i pravilno liječenje alergija. Ako se tegobe često ponavljaju, neophodan je detaljniji pregled ljekara ili specijaliste otorinolaringologije.