U Federaciji Bosne i Hercegovine trenutno djeluje pet sigurnih kuća, a samo jedna od njih, koju vodi Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva, prošle je godine pružila utočište 114 žena i djece žrtava porodičnog nasilja. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ističe da su izdvajanja za ove centre u porastu, a novi zakonski okvir trebao bi osigurati stabilnije finansiranje i sistemsku podršku.

Stabilnije finansiranje i novi zakon

Iz Ministarstva su pojasnili da se finansiranje sigurnih kuća vrši iz budžeta Federacije BiH, prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, te da se sredstva dodjeljuju putem javnih poziva. Za 2026. godinu planirano je 84.000 konvertibilnih maraka iz prihoda lutrije, dok je za tekuće transfere neprofitnim organizacijama odobreno 1,1 milion maraka. Poseban značaj pridaje se novom Zakonu o socijalnim uslugama, koji je u parlamentarnoj proceduri i koji bi prvi put uveo sistemski okvir za organizaciju, pružanje i finansiranje ovih usluga, uključujući obavezno licenciranje i jasnu metodologiju za cijene.

Od skloništa do mjesta osnaživanja

Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće Fondacije lokalne demokratije, ističe ohrabrujući trend. “Prošle godine samo 15 posto naših korisnica vratilo se partneru nasilniku, dok je u ranim godinama rada taj procenat bio 95 posto,” navodi Hodžić-Lemeš. Kao ključne razloge navodi dugoročniju podršku, programe ekonomskog osnaživanja i bolju koordinaciju cijelog sistema zaštite. Ova sigurna kuća, osim smještaja, nudi i izlaznu strategiju koja uključuje plaćanje kirije i režija šest mjeseci nakon napuštanja utočišta.

Procedura dolaska u sigurnu kuću može započeti prijavom nasilja policiji ili centru za socijalni rad. Hodžić-Lemeš naglašava da smještaj nije uvjetovan samo teškim fizičkim zlostavljanjem, već je dostupan i žrtvama kompleksnog psihološkog nasilja. Za sve žene koje se nalaze u takvoj situaciji, dostupne su besplatne SOS telefonske linije: 1265 za Federaciju BiH i 1264 za Republiku Srpsku.