Rusija reaguje na plan Koalicije voljnih: Direktna intervencija!

Moskva će prisustvo zapadnih vojnika u Ukrajini smatrati direktnom intervencijom, izjavila je Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova. Ova izjava je uslijedila kao komentar na nedavnu objavu Koalicije voljnih, u kojoj se najavljuje slanje međunarodnih vojnih snaga u Ukrajinu nakon prekida sukoba, s ciljem osiguranja sigurnosti i očuvanja mira. Iz Moskve je jasno poručeno da će se svi takvi vojni kontingenti i objekti tretirati kao legitimni vojni ciljevi, prenosi RIA Novosti.

U saopštenju objavljenom na stranicama ministarstva se navodi: “Raspoređivanje vojnih jedinica, vojnih objekata, skladišta i druge infrastrukture zapadnih zemalja na teritoriji Ukrajine kvalifikovat će se kao strana intervencija koja predstavlja direktnu prijetnju sigurnosti ne samo Rusije, već i drugih evropskih zemalja. Sve takve jedinice i objekti smatrat će se legitimnim vojnim ciljevima”.

Ova reakcija iz Moskve uslijedila je nakon što je premijer Velike Britanije, Keir Starmer, u utorak objavio da je “koalicija voljnih” usvojila deklaraciju o razmještanju trupa nakon uspostavljanja mira. Starmer tvrdi da će, u slučaju primirja, Velika Britanija i Francuska uspostaviti vojne baze širom zemlje i izgraditi skladišta opreme za Oružane snage Ukrajine.

Zaharova je naglasila da je spomenuti dokument usmjeren na daljnju militarizaciju Ukrajine, kao i na eskalaciju i širenje sukoba. Ona je istakla da je okončanje sukoba moguće tek nakon što se otklone njegovi primarni uzroci, Ukrajina vrati svoj neblokovski status i priznaju se nove teritorijalne realnosti.

Dodala je da će se ovi ciljevi postići ili diplomatskim putem ili u okviru specijalne vojne operacije.

Rasprave o mirovnim inicijativama

Početkom decembra prošle godine, predsjednik Rusije Vladimir Putin primio je u Kremlju delegaciju Sjedinjenih Američkih Država s kojom je razgovarao o mirovnoj inicijativi koju su predložile SAD. Ipak, strane nisu uspjele postići kompromisno rješenje, a Putin je izjavio da je Washington podijelio prvobitni plan od 27 tačaka u četiri paketa i predložio da se o njima raspravlja odvojeno.

Nekoliko dana poslije, u Berlinu je održan sastanak predstavnika SAD-a i Ukrajine, nakon kojeg je saopšteno da su zapadne zemlje pristale pružiti Kijevu sigurnosna jamstva po uzoru na peti član povelje NATO-a.

Krajem decembra, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump sastao se sa Volodimirom Zelenskim na Floridi. Tom prilikom, šef Bijele kuće je izjavio da su strane postigle međusobno razumijevanje o 95 posto pitanja. Nakon tog sastanka, Trump je telefonom razgovarao sa svojim ruskim kolegom, a Putin ga je tokom razgovora obavijestio o pokušaju napada ukrajinskih snaga na njegovu rezidenciju.

Prema riječima Putinovog pomoćnika Jurija Ušakova, Trump je tokom razgovora dao naslutiti mogućnost promjene pristupa u radu sa Zelenskim. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je precizirao da će Moskva, nakon poteza Kijeva, preispitati svoju pregovaračku poziciju.