Ledeni teror
Rusija pojačava udare na Ukrajinu
Podijeli vijest
Nova eskalacija sukoba
Rusija je u noći sa 3. na 4. februar izvela najsnažniji napad ove godine na ukrajinske energetske objekte, ostavljajući stotine hiljada ljudi bez grijanja usred ledenih temperatura. Ovi udari desili su se dan uoči nastavka pregovora o okončanju sukoba koji traje već četiri godine.
Predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky osudio je napad, istakavši da Rusija ponovo pokazuje da joj je prioritet terorisanje stanovništva, a ne diplomatija. Naglasio je da je Rusija još jednom zanemarila napore američke strane u postizanju mira.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, koji je posjetio Kijev 3. februara, izjavio je pred ukrajinskim parlamentom da ruski napadi, poput onog prethodne noći, ne ukazuju na ozbiljnost u namjeri postizanja mira. Tokom Rutteove posjete, u Kijevu je na snazi bio vazdušni alarm zbog mogućnosti ruskog raketnog napada.
Neki stanovnici Kijeva bili su primorani da se okupljaju oko oštećenih zgrada, hodajući preko zaleđenog otpada.
Meta energetska infrastruktura
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je izveden „masivan udar“ na preduzeća vojno-industrijskog kompleksa i energetske objekte Ukrajine. Kremlj je prethodne sedmice obećao da neće napadati Kijev sedam dana, do 1. februara, nakon zahtjeva SAD-a. Ukrajina je u protekloj sedmici prijavljivala napade u drugim dijelovima zemlje, ali ne i na glavnom gradu.
Ministar energetike Denys Shmyhal izjavio je da su u napadima korištene različite vrste balističkih i krstarećih raketa, kao i dronovi, koji su pogodili stambene zgrade i termoelektrane. „Stotine hiljada porodica, uključujući djecu, namjerno su ostavljene bez grijanja u najhladnijim zimskim danima“, dodao je ministar.
Najveći ukrajinski privatni energetski provajder, DTEK, potvrdio je da je udar od 3. februara bio „najsnažniji“ od početka 2026. godine. Ukrajinske vazdušne snage saopštile su da je Rusija upotrijebila 71 raketu i 450 napadačkih dronova.
U glavnom gradu je povrijeđeno šest osoba, a hiljade su ostale bez električne energije. Oštećena je i osnova čuvenog spomenika „Majka Otadžbina“ iz sovjetske ere.
„Simbolično je i cinično: država agresor udara na mjesto sjećanja na borbu protiv agresije u 20. vijeku, ponavljajući svoje zločine u 21. vijeku“, napisala je ministarka kulture Tetyana Berezhna na društvenim mrežama.
Ciljana patnja stanovništva
Ruski napadi su ovog mjeseca više puta dovodili do nestanka struje i grijanja za desetine hiljada domova, pri čemu Kijev i njegovi evropski saveznici optužuju Moskvu da namjerno smrzava ukrajinsko stanovništvo. Napadi su pogodili i Harkov, drugi najveći ukrajinski grad, privremeno ostavljajući oko 100.000 domova bez grijanja.
Guverner Harkova Oleh Synehubov napisao je na Telegramu da je napad, koji je trajao satima, bio usmjeren na energetsku infrastrukturu s ciljem „nanošenja maksimalne štete… i ostavljanja grada bez grijanja tokom jakog mraza“. Zbog toga je bilo neophodno prekinuti grijanje u više od 800 domova kako bi se spriječilo smrzavanje cjelokupne mreže. Građanima je savjetovano da se, ukoliko im je potrebno da se ugriju, upute u „tačke nepobjedivosti“ koje su otvorene 24 sata.
Noćne temperature u Kijevu pale su na minus 19 stepeni Celzijusa, dok su u Harkovu dostigle minus 23 stepena Celzijusa.
Ruske okupacione vlasti na jugu Ukrajine izvijestile su da su ukrajinske artiljerijske akcije u gradu Nova Kakhovka usmrtile tri osobe. Prema navodima proruskih vlasti, granatiranje je pogodilo opštinsku zgradu i prodavnicu voća.
„Ima mrtvih: tri osobe, uključujući zaposlenog u administraciji“, rekao je Vladimir Saldo, šef proruskog dijela Hersonske oblasti. Nova Kakhovka je pala pod rusku kontrolu u prvim danima invazije 2022. godine.
Neuspješni pregovori
Sjedinjene Američke Države nastojale su posredovati u postizanju sporazuma između sukobljenih strana. Međutim, prva runda trilateralnih pregovora održanih u Abu Dabiju u januaru nije donijela značajniji napredak.
Druga runda pregovora zakazana je za 4. februar u glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata, a očekuje se da će se fokusirati na ključno pitanje teritorija. Rusija zahtijeva povlačenje Ukrajine iz Donjecke oblasti i ponovila je spremnost da silom zauzme ostatak istočne Ukrajine ukoliko diplomatija ne uspije.
