Rizici noćne budnosti: Zašto naš um funkcionira drugačije poslije ponoći

Brojni dokazi ukazuju na to da ljudski um funkcionira drugačije ako je budan noću. Noću svijet ponekad može djelovati kao mračno i turobno mjesto, a negativne misli pronalaze način da lutaju našim umom. Dok ležite budni i gledate u plafon, može vam se javiti žudnja za nezdravim zadovoljstvima, poput cigarete ili obroka bogatog ugljikohidratima, piše Science Alert.

Poslije ponoći, negativne emocije imaju tendenciju da nam više privlače pažnju nego pozitivne, opasne ideje postaju privlačnije, a inhibicije nestaju.

Hipoteza „Um poslije ponoći“

Istraživači smatraju da je ljudski cirkadijalni ritam u velikoj mjeri uključen u ove kritične promjene u funkciji, kao što navode u radu iz 2022. godine koji sažima dokaze o tome kako moždani sistemi funkcioniraju drugačije kada padne mrak. Njihova hipoteza, nazvana „Um poslije ponoći“, ukazuje na to da ljudsko tijelo i ljudski um prate prirodni 24-satni ciklus aktivnosti koji utječe na naše emocije i ponašanje.

Ukratko, u određenim satima, ljudi su skloni osjećati i djelovati na određene načine. Naprimjer, tokom dana molekularni nivoi i moždana aktivnost prilagođeni su budnosti. Noću je, međutim, naše uobičajeno ponašanje odlazak na spavanje.

Evolucijski razlozi i neurološke promjene

S evolucijskog stajališta, to ima smisla. Ljudi su mnogo efikasniji tokom dana, dok je noć idealna za odmor. „Postoje milioni ljudi koji su budni usred noći i postoje prilično dobri dokazi da njihov mozak ne funkcionira tako dobro kao tokom dana“, izjavila je neurologinja Elizabeth Klerman sa Univerziteta Harvard 2022. godine kada je studija objavljena.

Autori hipoteze koriste dva primjera da ilustriraju svoju poentu. Prvi je ovisnik o heroinu koji uspješno kontrolira svoje želje tokom dana, ali im podliježe noću. Drugi je primjer studenta koji se bori s nesanicom i koji počinje osjećati beznađe, usamljenost i očaj kako se neprospavane noći gomilaju.

Povećan rizik od štetnog ponašanja

Oba scenarija mogu na kraju biti fatalna. Samoubistvo i samoozljeđivanje vrlo su česti noću. U stvari, neka istraživanja pokazuju trostruko veći rizik od samoubistva između ponoći i šest sati ujutro u poređenju s bilo kojim drugim dijelom dana. Studija iz 2020. godine zaključila je da je noćna budnost faktor rizika za samoubistvo, „moguće zbog neusklađenosti cirkadijalnih ritmova“.

Ljudi također češće uzimaju ilegalne ili opasne supstance noću. Istraživanje provedeno 2020. godine u centru za nadgledanu konzumaciju droga u Brazilu otkrilo je 4,7 puta veći rizik od predoziranja opioidima noću. Neka od ovih ponašanja mogu se objasniti nedostatkom sna ili zaštitom koju pruža tama, ali vjerovatno su u igri i noćne neurološke promjene.

Potreba za daljnjim istraživanjima

Istraživači poput Klerman i njenih kolega smatraju da je potrebno dalje istražiti ove faktore kako bismo bili sigurni da štitimo one koji su najviše izloženi riziku zbog noćne budnosti. Do danas, kažu autori, nijedna studija nije ispitala kako nedostatak sna i cirkadijalni ritam utječu na sistem nagrađivanja kod osobe.

Zbog toga zapravo ne znamo kako se radnici u smjenama, poput pilota ili ljekara, nose sa svojom neuobičajenom rutinom spavanja. Iznenađujuće je malo toga što znamo o funkcioniranju ljudskog mozga tokom otprilike šest sati noću. Bez obzira na to spava li osoba ili je budna, um poslije ponoći ostaje misterija.

Studija je objavljena u časopisu Frontiers in Network Psychology.