Američki terminski ugovori za sirovu naftu poskupili su više od 10 dolara u petak, ali su i dalje ostali ispod cijene Brenta dok su kupci tražili dostupne barele, s obzirom da je opskrba sa Bliskog istoka ograničena efektivnim zatvaranjem Hormuškog tjesnaca uslijed širenja američko-izraelskog rata sa Iranom.

Terminski ugovori za Brent naftu porasli su za 7,53 dolara, odnosno 8,82 posto, na 92,94 dolara po barelu u 12:59 po centralnom standardnom vremenu. Zapadnoteksaška sirova nafta (WTI) poskupila je za 10,56 dolara, ili 13,04 posto, na 91,56 dolara.

Bio je to drugi dan zaredom da su dobici u američkim terminskim ugovorima nadmašili one u Brent ugovoru.

“Rafinerije i trgovačke kuće traže alternativne barele, a SAD je najveći proizvođač”, rekao je Giovanni Staunovo, analitičar iz UBS-a. “Kako bi se spriječilo da se zalihe u SAD-u prebrzo smanje previsokim izvozom, spread se vraća na troškove transporta.”

Faktori rasta i najgori scenario

Janiv Shah, potpredsjednik za analitiku nafte u Rystad Energy, ukazao je na nekoliko faktora za razliku u dobicima između WTI-ja i Brenta u četvrtak i petak.

“Izgleda da postoji određena potencijalna snaga u radu rafinerija na američkom zaljevskoj obali na marginama i arbitražama za Evropu, kao i Washington na terminskim ugovorima”, rekao je Shah.

Sirova nafta je u petak bila na putu ka najjačoj sedmičnoj dobiti od ekstremne volatilnosti pandemije COVID-19 u proljeće 2020. godine, budući da je sukob na Bliskom istoku zaustavio brodarstvo i izvoz energenata kroz vitalni Hormuški tjesnac.

Ministar energetike Katara rekao je za Financial Times da očekuje da će svi zaljevski proizvođači energije zatvoriti izvoz u roku od nekoliko sedmica, potez koji bi, kako je rekao, mogao potjerati naftu na 150 dolara po barelu, prema intervjuu objavljenom u petak.

“Najgori scenario se razvija pred našim očima”, rekao je John Kilduff, partner u Again Capitalu. “Mislim da će se sve prognoze od 100 dolara po barelu ostvariti.”

Nafta je započela svoj strmi uspon nakon što su SAD i Izrael izveli udare na Iran prošle subote, što je navelo Teheran da zaustavi tankere koji se kreću kroz Hormuški tjesnac.

Opskrba naftom koja iznosi oko 20 posto svjetske potražnje obično prolazi kroz ovaj plovni put svakodnevno. S obzirom da je tjesnac sada efektivno zatvoren sedam dana, to znači da oko 140 miliona barela nafte – što je jednako oko 1,4 dana globalne potražnje – nije moglo stići na tržište.

Sukob se proširio na ključna područja za proizvodnju energije na Bliskom istoku, remeteći proizvodnju i prisiljavajući na gašenje rafinerija i postrojenja za tečni prirodni gas.

Trump ne brine zbog cijena

“Svaki dan dok tjesnac ostane zatvoren, cijene će ići više”, rekao je Staunovo. “Vjerovanje na tržištu bilo je da bi se Trump mogao u nekom trenutku povući jer ne želi visoke cijene nafte, ali što duže to traje, to je jasnije koliko je izloženo riziku.”

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je za Reuters u ekskluzivnom intervjuu u četvrtak da nije zabrinut zbog rastućih cijena benzina u SAD-u povezanih sa sukobom, rekavši “ako rastu, rastu”.

Mogućnost da bi Ministarstvo finansija SAD-a moglo poduzeti akciju za borbu protiv rastućih troškova energije nakratko je gurnula cijene dolje za više od 1 posto rano u petak.

Gubici su se smanjili nakon što je Bloomberg News izvijestio da je Trumpova administracija odbacila mogućnost korištenja Ministarstva finansija za trgovanje terminskim ugovorima na naftu.

Ministarstvo finansija je u četvrtak odobrilo izuzeća kompanijama za kupovinu sankcionirane ruske nafte. Prva izuzeća dobile su indijske rafinerije, koje su od tada kupile milione barela ruske sirove nafte.