Predsjednik SAD-a Donald Trump uputio je Sjedinjene Države u najznačajniji sukob posljednjih decenija na osnovu ‘predosjećaja’, kako je izjavila i njegova službenica za odnose s javnošću. Umjesto detaljnih obrazloženja, Trump je tokom prve sedmice rata sa Iranom davao prednost impulsima i emocijama.

Rat kao video igra i blokbaster

“Nadam se da ste impresionirani”, rekao je Trump novinaru ABC News-a 5. marta, pitajući ga: “Kako vam se sviđa performans?” Službeni državni računi na društvenim mrežama objavljuju isječke koji vojnu operaciju prikazuju poput video igre, često s oštrim opisima koji bi odgovarali ratnom blokbasteru. Američki komičar Jimmy Fallon je ovih dana šaljivo primijetio: “Ovo bi mogao biti prvi rat ikada pokrenut na osnovu vibra.”

Novinari su 4. marta zasuli pitanjima glasnogovornicu Bijele kuće Karoline Leavitt o motivima američke vojne intervencije, koju je Trump nadgledao iz svoje luksuzne rezidencije Mar-a-Lago na Floridi. Ona je odgovorila da je predsjednik djelovao jer je “imao dobar osjećaj da će iranski režim napasti američku imovinu i naše osoblje u regionu”.

Stručnjaci upozoravaju na amaterizam

Stručnjaci ističu da je Trumpova administracija zauzela novi pristup u opravdavanju i komuniciranju vojne akcije javnosti. Profesor Sean Aday sa Univerziteta George Washington, koji predaje odnose s javnošću, izjavio je za AFP da nikada nije vidio “lošije poruke u ratno vrijeme od jedne američke administracije”. “To je bila kombinacija nesuvislog, nemoralnog, arogantnog, amaterskog, a povremeno i potpuno izmišljenog”, rekao je.

Profesor Aday je to suprotstavio pokušajima bivšeg predsjednika Georgea W. Busha da opravda američku invaziju na Irak 2003. godine, čija je administracija “provela skoro godinu i po dana pokušavajući uvjeriti javnost da je to neophodno”. Bivši američki diplomat Richard Haass ukazao je na to kako je Trump uglavnom zanemario formalne procese nacionalne sigurnosti, “provevši veći dio prošle godine šupljeći aparat nacionalne sigurnosti”.

Vijeće za nacionalnu sigurnost, tijelo koje pomaže predsjedniku u oblikovanju diplomatske i vojne strategije, značajno je smanjeno otkako se Trump vratio na vlast u januaru 2025. Marco Rubio sada kombinuje uloge državnog sekretara i savjetnika za nacionalnu sigurnost – pozicije koje su ranije bile odvojene.

Trump je bio nejasan i o razlogu za ulazak u rat sa Iranom i o ciljevima koji se provode. Umjesto konferencija za novinare, dao je nekoliko kratkih telefonskih intervjua novinarima, stvarajući mozaik kontradiktornih komentara. I dok članovi njegovog kabineta navode da Washington ne traži promjenu režima, predsjednik SAD-a inzistira da bi trebao biti uključen u izbor sljedećeg vrhovnog vođe Irana nakon ubistva ajatolaha Ali Khameneija.

Trump je također odbacio ekonomske zabrinutosti zbog sukoba koji je podigao cijene benzina – potencijalnu ranjivost za njegovu Republikansku stranku pred srednjoročne izbore 2026. Anketa objavljena 4. marta od strane NBC-a pokazuje da se 52 posto američkih glasača protivi vojnoj akciji u Iranu. Za razliku od toga, početak rata u Avganistanu 2001. naišao je na snažno odobravanje, a javnost je u početku podržala ofanzivu pokrenutu u Iraku. Međutim, i o Avganistanu i o Iraku, negativna mišljenja su rasla kako su sukobi sezali.