Tržište naftnih derivata u Bosni i Hercegovini ovih dana ponovo demonstrira svoj stari, dobro poznati paradoks. Kada cijena sirove nafte na svjetskim berzama zabilježi rast, brojevi na displejima domaćih benzinskih pumpi mijenjaju se brzinom svjetlosti. Međutim, kada nafta na globalnom tržištu drastično pojeftini – kao što je to slučaj danas – kazaljke na bh. pumpama ostaju zamrznute, uz vječiti izgovor o “skupim zalihama”.

Rolerkoster na svjetskim berzama

Početak marta 2026. godine donio je nezapamćene turbulencije na globalnom energetskom tržištu. Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i straha od blokade Hormuskog moreuza, kroz koji prolazi petina svjetske nafte, cijena nafte tipa Brent u ponedjeljak, 9. marta, skočila je na vrtoglavih 116 do 119 dolara po barelu.

No, samo 24 sata kasnije, uslijedio je šokantan preokret. Nakon umirujućih poruka američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi sukob na Bliskom istoku mogao biti brzo okončan, strah investitora je neutralisan. Tržište je doživjelo ekstremno hlađenje (“flash crash”), a cijena barela se u svega nekoliko sati strmoglavila za nevjerovatnih 26 posto, pavši na nivo od oko 85 do 90 dolara.

Brza reakcija bh. pumpi: Skok prema 3 KM

Kako se ovaj globalni potres odrazio na Bosnu i Hercegovinu? U trenutku kada je nafta u ponedjeljak poskupjela, distributeri u BiH nisu čekali ni trena. Prema podacima nadležnih ministarstava i aplikacije FMT FBiH oil info, cijene dizela su u samo nekoliko dana skočile. U Federaciji BiH raspon cijena dizela dostigao je nivo od 2,42 do čak 2,96 KM po litru, dok se u Republici Srpskoj prosjek približio iznosu od 2,80 do 2,90 KM. Grupacije za promet naftom odmah su najavile da bi cijena uskoro mogla probiti psihološku granicu od 3 KM po litru.

Argumentacija distributera bila je jasna: “Nabavne cijene divljaju, moramo se prilagoditi tržištu”.

Sindrom “rakete i perja” i alibi starih zaliha

Ipak, pravo lice domaćeg tržišta otkriva se danas. Iako je cijena nafte na svjetskom tržištu jutros doživjela dramatičan pad, građani BiH ni sutra, a vjerovatno ni prekosutra, neće točiti jeftinije gorivo. Ovaj ekonomski fenomen, u svijetu poznat kao “raketa i perje” (rocket and feather effect), opisuje situaciju u kojoj cijene goriva rastu kao raketa kada nafta na berzi poskupljuje, a padaju lagano poput perja kada ona pojeftini.

Kada cijene na berzi padnu, domaći prometnici naftnim derivatima redovno potežu isti, neoborivi argument: “Trenutno prodajemo gorivo koje smo nabavili po višim, starim cijenama. Dok ne potrošimo te skupe zalihe, ne možemo sniziti maloprodajnu cijenu”.

Zanimljivo je, međutim, da taj argument “zaliha” potpuno ispari kada cijene na berzi rastu. Iako se u podzemnim rezervoarima pumpi u tom trenutku i dalje nalazi gorivo nabavljeno sedmicama ranije po starim, znatno nižim cijenama, poskupljenje se pravda “novim ulaznim troškovima” i strahom od budućih isporuka. Tako distributeri ostvaruju ekstraprofit u prvim danima poskupljenja, dok teret pojeftinjenja maksimalno prolongiraju.

Pravila i (ne)moć inspekcija

Vlasti u oba bh. entiteta odavno su propisale ograničene marže na naftne derivate (maksimalna maloprodajna marža iznosi 0,25 KM po litru). Ipak, praksa pokazuje da te mjere ne sprečavaju ekstremne oscilacije i nelogičnosti. Zabilježeno je da se na pumpama u krugu od samo nekoliko kilometara u Sarajevu cijene istog goriva razlikuju i do 0,50 KM po litru. Inspekcijske kontrole postoje, ali, kako priznaju i u Inspektoratu RS, za obradu podataka i konkretne rezultate sa terena potrebno je po 5-6 dana – sasvim dovoljno vremena da se na talasu globalne panike profitira.

Zaključak: Ceh uvijek plaća vozač

Tržište goriva u BiH još jednom se pokazalo kao savršen mehanizam za prebacivanje globalnih rizika isključivo na leđa krajnjih potrošača. Dok svjetske berze reaguju u realnom vremenu – pa tako i na današnji kolaps cijena – bh. tržište ostaje selektivno “sinhronizovano” s Londonom i New Yorkom; ali samo onda kada to odgovara profitnim marginama distributera.

Vozačima u Bosni i Hercegovini do nekog efikasnijeg sistemskog rješenja, držanja robnih rezervi ili strožih inspekcijskih kontrola zaliha, ostaje samo da prate mobilne aplikacije za cijene goriva i nadaju se da će “perje” ovaj put pasti brže nego inače.